Zbog čega sve manje čitamo i kako po tom pitanju stoje Bjelovarčani?

BJELOVAR – Knjiga je, sudeći prema istraživanju o čitanosti knjiga, većini Hrvatica i Hrvata bauk, nešto što služi popunjavanju police. U posljednjih godinu dana ni jednu jedinu knjigu nije pročitalo čak 58 posto građanki i građana starijih od 16 godina, a prije samo dvije godine takvih je bilo 51 posto. Jedan od razloga je što se sporo prilagođavamo drugačijim oblicima čitanja, eknjizi i onoj zvučnoj.

-Manje su nam dostupne takve knjige, a u svijetu trendovi čitanja idu od klasične knjige u tiskanom, papirnatom obliku ka zvučnoj i eknjizi – objašnjava ravnateljica Narodne knjižnice “Petar Preradović” Bjelovar Vjeruška Štivić.

No, glavni krivac je ipak sve ubrzaniji i zaposleniji tempo života u kojem je sve teže pronaći vremena, koncentracije i posvećenosti koje čitanje traže. Osim što manje čitamo, manje i kupujemo knjige. U posljednja tri mjeseca je barem jednu knjigu kupio tek svaki peti građanin ili građanka, a 2018. je takvih bilo 25 posto. Osjetan pad prodaje osjeti i vlasnica jedne bjelovarske knjižare Adela Mihoković. Za najtežeg ugriza pandemije se, kaže, kupovalo više, ali sada je kupovina knjiga sve niže na popisu.

-Što smo bliže tom ‘starom normalnom’ prodaja definitivno pada jer se ljudi vraćaju starim navikama i starom načinu života, odnosno opet smo ubrzaniji – kaže Mihoković.

Ne pomaže ni to što je i samo preživljavanje rastom cijena energenata, goriva i hrane sve skuplje, pa su knjige sve više luksuz. I za učlanjenje u knjižnicu će neki razmisliti dva puta prije nego posegnu u novčanik. U bjelovarskoj knjižnici koja u odnosu na pretpandemijsko razdoblje bilježi pad korisnika su stoga proširili članarine.

-Osim godišnje i tjedne članarine uveli smo i mjesečnu, obiteljsku i kolektivnu članarinu – navodi Štivić.

Sve ne bi li se čitalo više jer na pitanje ‘čitati ili ne čitati’ odgovor bi trebao biti, čitati jer knjiga je, ističe Mihoković, lijek za sve.

-Kada ti je teško uzmeš knjigu i uneseš se u neki drugi svijet, kada si vesela radost možeš umnožiti ako čitaš neko dobro štivo koje te još više razveseli – ističe Mihoković.

U njenoj knjižari najradije se čitaju knjige o samopomoći, domaći autori i noviteti, a u Narodnoj knjižnici “Petar Preradović” najtraženiji naslovi su “Mala kavana u Kopenhagenu”, “Otac od bronce” i “Okruženi idiotima”. Svi ljubitelji knjige će se složiti da je najvažnije čitati bez obzira na to koje vam je štivo najdraže.