Krpelja je sve više, kako ih pravilno ukloniti s kože i izbjeći ozbiljne komplikacije

Sezona krpelja je u tijeku, a na području Bjelovarsko-bilogorske županije ovi su nametnici brojni. U Hrvatskoj se od bolesti koje prenose krpelji najčešće pojavljuju lajmska bolest i krpeljni meningoencefalitis, otkriva Nikolina Obran, epidemiologinja iz Zavoda za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije te pojašnjava o kakvim se bolestima radi.

– Lajmska bolest je uzrokovana bakterijom Borrelia burgdoferi. Nju prate opći simptomi, a na koži se javlja karakterističan osip na koži koji se zove eritema migrans. Na mjestu ugriza krpelja pojavljuje se crvenilo na koži koje je ovalnog ili prstenastog oblika, polako se širi, a u sredini postupno blijedi tako da ima dosta karakterističan oblik. U slučaju pojave takvih promjena na koži nakon uboda krpelja važno se javiti liječniku jer se ta bolest može liječiti antibioticima, a to je jako važno da se spriječe kasniji stadiji bolesti koje se javljaju ako se ta prva faza bolesti ne liječi. Može doći do upale zglobova, upale srčanog mišića, meningitisa i neuritisa – navodi te dodaje kako lajmska bolest može izazvati komplikacije ako se ne liječi na vrijeme. I druga najčešća bolest koju prenose krpelji može biti vrlo neugodna.

– Krpeljni meningoencefalitis je uzrokovan virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Kod određenog broja osoba prođe bez simptoma, kod drugih osoba uzrokuje samo blagu bolest koja je praćena općim simptomima, a samo kod manjeg broja zaraženih razvija se drugi stadij bolesti kada dolazi do zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava. Tada se obično pacijenti javljaju liječniku zbog simptoma poput glavobolje, ukočenosti vrata, mučnine, povraćanja, poremećaja svijesti. U pravilu, krpeljni meningoencefalitis se liječi simptomatski. To može biti ozbiljna bolest, ona ima smrtnost od jedan posto – napominje epidemiologinja. Protiv virusa krpeljnog meningoencefalitisa moguće se cijepiti, osobito ako je osoba u nekoj od rizičnih skupina.

– Rizičnim skupinama smatraju se šumari, šumski radnici, vojnici, lovci, planinari, izletnici i turisti koji ulaze u područja gdje se nalaze krpelji ili bilo koje osobe koje borave u prostorima gdje je moguća zaraza – pojašnjava Obran. Podaci Zavoda svjedoče kako je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji lajmska bolest češća.

– U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji zadnji slučaj krpeljnog meningoencefalitisa koji je imao razvijenu drugu fazu bolesti bio je 2018. godine i to je bio jedini slučaj te godine. Lajmske bolesti svake godine bilježimo, zadnjih godina između tri i 19 slučajeva godišnje, ali to je u pravilu prva faza lokalizirane infekcije – naglašava. Kako se krpelji najčešće zahvaćaju na dijelove tijela s nježnijom kožom, potrebno je obratiti posebnu pozornost pri njihovom pregledavanju.

– Posebno treba obratiti pažnju na dijelove tijela s nježnijom kožom, dakle iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazusi, područje iza koljena i pupak. Kod djece treba pregledati i glavu jer su djeca niska pa se kod njih dosta često krpelji nađu i na glavi – ističe epidemiologinja. Kako bi se što bolje zaštitili, daje nekoliko savjeta.

– Preporučene osobne mjere zaštite su da se pobrinete da imate prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi. Obično se preporučaju dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape i zatvorene cipele. Treba izbjegavati odjeću tamnijih boja jer ćete na njoj teže uočiti krpelja. Treba izbjegavati materijale odjeće kao što su vuna i flanel jer se na njih krpelji lakše zahvate. Treba hodati obilježenim stazama, izbjegavati provlačenje kroz grmlje i ležanje na tlu. Treba primijeniti repelente na gole izloženije dijelove tijela, eventualno i na odjeću. Jako je važno nakon povratka iz prirode se pregledati, provjeriti ima li na koži ili na odjeći krpelja kako bi se on što prije odstranio – savjetuje. No, ako ipak na koži ugledate malog nametnika, nemojte paničariti. Obran pojašnjava kako ga je najsigurnije ukloniti.

– Polako i smireno pincetom primite krpelja i laganim povlačenjem u više smjerova polako ga odstranite iz kože. Ne smije se povlačiti naglo, ne smije se tiskati niti ga gnječiti – navodi. Nakon odstranjivanja krpelja, mjesto uboda potrebno je dezinficirati, a epidemiologinja dodaje kako krpelja prije uklanjanja ne treba ni sa čime mazati jer bi se tako zaraza mogla lakše prenijeti.