Čazma i G. Polje mogle bi ostati bez gimnazija?! Ravnateljice razočarane, no još nije kasno…

ČAZMA/GRUBIŠNO POLJE – Prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja koji je stavljen ovih dana na savjetovanje nikako nije sjeo nastavnicima i ravnateljima određenih srednjih škola. Naime, Ministarstvo je u javnu raspravu uputilo prijedlog strukture upisa učenika u pojedine programe, a na “tapeti” su se našle i dvije srednje škole iz BBŽ. Bez smjera gimnazije tako bi mogle ostati Srednja škola Bartola Kašića Grubišno Polje te Srednja škola Čazma. Obje ravnateljice šokirane su i neugodno iznenađene ovim postupkom.

– Takva odluka imala bi dalekosežne posljedice za školu, ali i lokalnu sredinu jer u planu nam je samo jedan razred Opće gimnazije, kao i svake godine. Činjenica je da taj razred ima manje od 20 učenika, no ipak su to učenici koji dolaze s područja grada Čazme i koji nemaju mogućnost obrazovanja u drugom, većem gradu. Ponekad je problem doputovati i u Čazmu, a kamoli u neki drugi grad. Problem je to koji se iz godine u godinu i povećava zbog ukidanja brojnih autobusnih linija – kaže ravnateljica čazmanske srednje škole Irena Ivanović.

Neće ukidanje gimnazija u Čazmi i Grubišnom Polju biti boljka samo za te gradove već će se problem preliti na cijelu županiju.

– Odmah se smanjuje broj mjesta u gimnazijama u Bjelovaru i Daruvaru. Tu je i Ivanić Grad, iako nije u BBŽ, najbliži nam je u Zagrebačkoj županiji. Zbilja se radi o strahoti. Moram naglasiti da se nama naši gimnazijalci vraćaju nakon završetka fakulteta kao visokoobrazovani ljudi, rade na mjestima odgojitelja u vrtiću, nastavnika u osnovnim i srednjim školama, imamo odvjetničke urede koje vode naši bivši gimnazijalci, Razvojnu agenciju vodi naša bivša učenica, u bjelovarskoj bolnici rade liječnici koji su išli u našu gimnaziju i slično – dodaje Ivanović.

Nestanak gimnazije bio bi veliki udarac i za nastavnike.

– Ako bi otpao razred gimnazije, smanjivala bi se i satnica pojedinim nastavnicima. Ako Ministarstvo ne odobri upis ovog razrednog odjela, u sljedeće četiri godine bez posla ostaju po jedan nastavnik hrvatskog jezika, jedan nastavnik povijesti, nastavnik likovne i glazbene umjetnosti, nastavnik latinskog jezika i nastavnik biologije, a pola radnog vremena gube nastavnici engleskog i njemačkog jezika, nastavnik informatike, kemije i filozofije. Naša srednja škola je jedna od rijetkih koja ima i profesora matematike i fizike s PMF-a – rekla je Ivanović.

Neugodno iznenađenje ne skriva ni ravnateljica Srednje škole Bartola Kašića Grubišno Polje Ivana Orešković.

– Mi smo na vrijeme unijeli u prijedlog upisa sve naše programe koje nudimo i isti su nam odobreni od strane osnivača. Trenutne strategije obrazovanja i smjernice za izradu mreže škola navode kao jednu od osnovnih ciljeva povećanje dostupnosti gimnazijskih programe, stoga ne vidimo razlog za ukidanje smjera u našoj školi. Gubitak gimnazijskog programa bio bi veliki udarac, ne samo za našu školu već i za cijeli grad, za onu djecu koja su planirala smjer upisati. Ovakva odluka bila bi dodatan udarac i roditeljima na i onako ograničeni kućni budžet jer učenici bi bili primorani putovati u druge gradove. Naravno, odlukom se i našim nastavnicima narušava njihova egzistencija jer bi došlo do gubitka satnice – kaže Orešković.

Ističe ravnateljica i kako njihova škola ima sve potrebno za normalno obrazovanje učenika.

– Naša škola je energetski obnovljena, imamo sto posto zastupljenost stručnog kadra, radimo u jednoj smjeni. Na kraju se postavlja pitanje imaju li u našoj zemlji sva djeca jednaka prava na obrazovanje? Ipak, važno je napomenuti da odluka još uvijek nije konačna. Nadamo se da će biti promijenjena i da će našoj školi biti vraćen gimnazijski program – zaključila je Orešković.

Odluka još nije konačna jer dana je na javno savjetovanje. To znači samo jedno – javnost je ta koja će presuditi i odlučiti o budućnosti škola kojima se zbog ovakve ideje Ministarstva tlo pod nogama zaljuljalo. Vrlo nelogičan je podatak da je jedan od ciljeva NPOO povećanje udjela srednjoškolaca upisanih u gimnaziju kako bi se dosegnuo prosjek EU. U RH trenutačno je prosjek gimnazijalaca 30 posto, a u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 19 posto gimnazijalaca, otkrila je ravnateljica Srednje škole Čazma. U slučaju da se ukinu gimnazije u Čazmi i Grubišnom Polju, prosjek će biti još manji. Poruka koja se šalje nije jasna, želimo li ruralne sredine i manje gradove još više prorijediti ili ih ipak uz mogućnost visokoškolskog obrazovanja osvijetliti još više?

– Žele nam uzeti ono najbolje što imamo. Ako dijete od 14 godina pustite iz grada, teško da će se vratiti – poručuju ravnateljice koje ovim putem i pozivaju građane da spase gimnazije.

Prijedlog predmetne odluke nalazi se na stranici e-savjetovanja kojoj se može pristupiti putem sljedećeg linka:

https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=20422