Što u Bjelovaru radi šefica Hitne Grba-Bujević i kako novi ravnatelj misli izvući županijski Zavod iz problema

Hitna medicinska služba u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji najgora je u Hrvatskoj. Riječi su to šefice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maje Grba-Bujević koje je prošle godine, nedugo nakon preuzimanja dužnosti, prenio novi bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić. Nezahvalan zadatak dovođenja stvari u red u Zavodu dobio je novi ravnatelj Nenad Mrzlečki, koji je prije dva mjeseca na čelu ustanove naslijedio dr. Zlatu Ileković Pejić. O aktualnim problemima Mrzlečki je i prošloga tjedna razgovarao sa svojim šefovima.

-Prošle srijede održao sam sastanak sa županom Markom Marušićem i ravnateljicom Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Majom Grba-Bujević. Pritom je napravljen kratki pregled stručnog poslovanja našeg Zavoda te su razmotrene mogućnosti njegovog poboljšanja. Ovo je sigurno prvi u nizu sastanaka na kojima ćemo govoriti o konkretnim temama i projektima koje naš Zavod planira provoditi, bilo samostalno ili u suradnji s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu – kazao nam je Mrzlečki.

U razgovoru za naš portal otkrio i što je, nakon dva mjeseca na čelu Zavoda, detektirao kao glavne probleme.

-Glavni problem je vrlo kompleksna financijska situaciju Zavoda. Tekuće financijsko poslovanje je jako ugroženo obvezama koje Zavod ima prema zaposlenicima i dobavljačima, dok su izvori prihoda tijekom niza godina ostali gotovo nepromijenjeni, a neki su se čak i smanjili. Nadalje, jedan od većih problema je nedostatak komunikacije i potpunih informacija uslijed čega dolazi do stvaranja pogrešnih mišljenja i zauzimanja stavova koji negativno utječu na javno mišljenje o Zavodu. Također, opće zadovoljstvo zaposlenika nije na razini na kojoj bi trebalo biti – kaže Mrzlečki.
U skladu sa zatečenim stanjem, novi ravnatelj zadao si je određene ciljeve. Kratkoročno, cilj mu je financijski stabilizirati Zavod, a dugoročno pozicionirati
Zavod na tržištu pružanjem usluga edukacija odnosno stručnih osposobljavanja, primjerice za korištenje automatskog vanjskog defibrilatora i sl., potom poboljšati rejting Zavoda u odnosu na ostale Zavode u državi, ulagati u edukacije zaposlenika, novu opremu te uvesti daljinski nadzor u hitnoj medicini, tzv. telemedicinu u sustav.
Jedan od problema s kojima se bori je i nedostatak stručnog kadra.
-Nažalost, situacija u našem Zavodu nije ništa bolja nego u ostatku zemlje. Imamo kronični nedostatak medicinskog osoblja, posebno doktora medicine. Od sistematizacijom i mrežom medicine predviđenih 25 doktora, trenutačno imamo zaposlenih njih 18, s tim da jedan doktor odlazi na kraju ovog mjeseca. Kao i u cijeloj Hrvatskoj, Zavod ima značajnu fluktuaciju doktora jer u velikoj mjeri završetkom fakulteta medicine doktori se zapošljavaju u Zavodu za hitnu medicinu do pronalaska specijalizacije za koju se odlučuju te tada odlaze u drugu ustanovu. U izravnom kontaktu s njima, kontinuirano radimo na zapošljavanju novih doktora medicine. Također, temeljem sporazuma s drugim zdravstvenim ustanovama, koristimo usluge vanjskih  doktora medicine za rad u svim našim ispostavama – kaže Mrzlečki
Na pitanje koliko je istine u glasinama da su međuljudski odnosi u Zavodu ozbiljno narušeni, Mrzlečki priznaje kako oni nisu idealni, no i da nisu ni blizu dojmu u javnosti.
-Zaposlenici su vrlo stručni, posjeduju ogromno znanje, a međuljudski odnosi
se poboljšavaju dostupnošću potpunih i ispravnih informacija. Ovim putem zahvaljujem našim zaposlenicima na predanom i odgovornom radu na poslu koji je vrlo zahtjevan i težak. Situacije u kojima se oni često nalaze znaju biti vrlo stresne i neugodne, s jako izraženim emocijama. Višegodišnji rad na takvom poslu može imati značajan utjecaj na čovjeka, a zdravlje vrijedi više od ičega – zaključuje Mrzlečki.