Političari građanima poručuju da rađaju više djece, koliko sami rade na povećanju nataliteta?

Ovih dana svima su puna usta demografije. Posebice političarima, od kojih mnogi glavnog krivca za osipanje nacije koju je pokazao posljednji popis stanovništva vide u samim građanima koji ne vode dovoljno ljubav.

Po lošim pokazateljima iznimka nije ni Bjelovarsko-bilogorska županija u kojoj je u posljednjih deset godina ‘nestalo’ 17.469 stanovnika. Konkretno, spali smo na 102.295. I ovdje političari uvjeravaju kako padu od 14,59 posto nije toliko krivo iseljavanje, već negativan prirodni prirast. Točnije, više ljudi umire nego što ih se rodi, a to se može promijeniti samo tako da na svijet stiže više beba.

Na prvu, zvuči prilično jednostavno. Ali i ironično, posebice kad dođe iz usta političara koji se sami ne drže tog savjeta. Naime, ako je vjerovati pobrojanim dječjim glavama u dvorištima naših političara, i oni sami djelomično su krivi za demografski slom. Primjerice, od 18 općinskih načelnika, njih šestero ili jedna trećina, uopće nema djecu! Među njima je i štefanjski načelnik Silvestar Štefović koji, doduše, još nije uplovio ni u bračne vode, a na naš upit kad planira početi s popravljanjem nataliteta u svojoj općini, odgovara uz smijeh.

-Uz sve obveze koje imam, teško ću naći ženu koja bi sve to podnosila i tolerirala – kaže načelnik koji je, dakle, ‘na tržištu’ pa, dame, navalite!

Šalu na stranu, Štefović je napravio pomnu analizu demografske slike svoje općine iz koje se vidi da je pad stanovništva ondje konstantan već 70-ak godina.

-Od pedesetih godina prošlog stoljeća u Štefanju nas je manje za oko dvije tisuće, a ako se ovakav trend nastavi, do 2080. nas neće biti. Jednostavno, sve se sredine, posebno manje, suočavaju s negativnim prirodnim prirastom. No, nas ohrabruje da smo prije nekoliko godina u prvi razred ovdašnje osnovne škole upisivali jedno ili dvoje djece, dok se prošle godine u općini rodilo 20-ak mališana, odnosno cijeli razred – kaže Štefović.

Većina dužnosnika ima jedno ili dvoje djece. Ponosna majka sina Ivana je daruvarska dogradonačelnica Vanda Cegledi koja otvoreno kaže kako je planirala veliku obitelj.

-Na žalost, iz zdravstvenih razloga to se nije ostvarilo. Nakon što smo prestali pokušavati prirodnim putem dobiti još djece, razmišljali smo i o posvojenju, no ispostavilo se da smo prestari za to. Vjerujte, nitko ne bi bio sretniji od mene da imam kuću punu djece, no moralo je biti ovako – kaže Cegledi.

Više od dvoje djece iz sličnih razloga nema ni velikopisnički načelnik Fredi Pali.

-Moja djeca su već velika pa se nadam da ću uskoro imati unuke, i to puno unuka – kaže Pali, u šali dodajući kako je i sam spreman učiniti sve za poboljšanje demografske slike, pa i ‘izaći na teren’.

Svijetli primjer u borbi s ciljem poboljšanja demografske slike je čazmanski gradonačelnik Dinko Pirak koji ima – četvero djece!

-Često čujem ljude kako govore da je skupo i teško imati djecu. Ali, djecu nikad ne bismo trebali gledati kroz novac. Istina, nije uvijek lako, ali sve se može – kaže Pirak. Dodaje kako mu je jasno da su potpore koje jedinice lokalne samouprave osiguravaju za djecu, poput besplatnih školskih materijala ili naknade za novorođenčad, simbolične, ali ipak je dobro da postoje.

Demografsku politiku u praksi provodi i bjelovarsko-bilogorska dožupanica Marija Jungić koja ima troje djece. Njezina i suprugova odluka da imaju i treće dijete, kaže, obogatila je cijelu obitelj.

-Ne treba od toga zazirati. Mladi danas misle da prije djece moraju stvoriti karijere, riješiti stambeno zbrinjavanje i slično. Ali, sve se to može i uz djecu – kaže Jungić, otkrivajući kako je i nekoliko svojih prijateljica koje su se dvoumile oko trećeg djeteta nagovorila da to učine.

Osim dožupanice Jungić, i dožupan za srpsku manjinu vodi računa o natalitetu te također ima troje djece. Jednako kao i saborski zastupnik Miro Totgergeli ili pak bivši načelnik Štefanja Ivo Emić. Hoće li mlađi kolege u politici, ali i drugi građani slijediti njihov primjer vidjet ćemo, ako ne prije, na idućem popisu stanovništva.