Ordinacijama zbog manjka liječnika prijeti zatvaranje, župan najavio povećanje stipendija

Nedostatak liječnika nije samo županijski, već i državni problem. O tome je bilo govora na kolegiju župana gdje je novi v.d. ravnatelj Doma zdravlja Josip Rajković upoznao sve gradonačelnike i načelnike s trenutačnom situacijom u zdravstvu Bjelovarsko-bilogorske županije.

– Od 38 ordinacija opće medicine, njih 17 se pokriva samo na pola hladnog pogona, znači glavarina HZZO-a je pola u odnosu na trošak koji ta ordinacija stvara. Dom zdravlja mora prema ugovoru o radu isplatiti punu plaću svakom timu, čime na mjesečnoj bazi gubi gotovo 300 tisuća kuna. Godišnje se radi o manjku većem od tri milijuna kuna – izvijestio je. Kako bi se taj problem riješio, Rajković je predložio novo ugovaranje zdravstvene zaštite s HZZO-om gdje bi se ti kriteriji malo poboljšali, odnosno kako bi se iznos glavarina povećao. Međutim, prema najavama ne bi došlo do značajnijih promjena pa se umjesto toga razmišlja pronaći zajedničko rješenje s općinama. Drugim riječima, općine u kojima se nalazi 17 ordinacija u najtežoj situaciji trebale bi ih sufinancirati. Rajković nije otkrio o kojim se općinama radi, ali je naglasio kako zasigurno nikome nije u interesu da se ordinacije u općinama ukidaju. Župana Marušića zanimalo je ima li pomaka u broju liječnika na području županije.

– Imamo zasad tri nova liječnika koji su pristali raditi pod ovim našim uvjetima. Tražimo i dalje da se uvedu novi liječnici za područja koja su nam kritična tako da smo u pregovorima s nekim liječnicima i nadamo se da će oni prihvatiti naše ponude – odgovorio je Rajković. Župan je poručio kako će nastaviti nuditi različite pogodnosti liječnicima ne bi li ih privukli u županiju, a najavio je i reorganizaciju Doma zdravlja.

– Tu prvenstveno mislim na sanitetski prijevoz gdje ima dosta nelogičnosti. Tu će sigurno doći do određenih promjena – poručio je te dodao kako je cilj da u svakoj općini bude dostupna zdravstvena zaštita. Pozitivan primjer iz svoje općine naveo je načelnik Hercegovca Boro Bašljan.

– Nakon više od 35 godina liječnica je otišla u mirovinu te se nakon toga iselila iz Hercegovca. Općina je otkupila njen stan koji se nalazi uz ambulantu te smo ga dali na korištenje novom liječniku bez naknade. On je za njega besplatan u onom vremenu dok je on liječnik u ambulanti u Hercegovcu, njegovo je samo da plaća režijske troškove – naglasio je. Gradonačelnik Čazme Dinko Pirak istaknuo je kako već godinama upozorava na lošu organizaciju rada u Domovima zdravlja, a osobito u onom u Čazmi. Rajkovića je pozvao na sastanak kako bi zajednički pokušali doći do rješenja. Piraka najviše muči nedostatak pedijatra.

– Kod nas je goruće pitanje pedijatra. Pedijatrica je otišla u mirovinu i imamo problem s tom službom pa me zanima postoji li trajno rješenje. Sada dolaze liječnici kako bi krpali te rupe, no to nije trajno rješenje – požalio se. Naglasio je i kako su u Čazmi spremni sufinancirati specijalističke preglede kako bi se bolnički sustav rasteretio.

Zamjenica župana Marija Jungić istaknula je kako će se u sklopu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti moći sufinancirati obnova zgrada javnog sektora, što je osobito dobra vijest za Domove zdravlja. Rajkovića je savjetovala kako bi trebalo voditi računa o smještaju, uvjetima rada te adekvatnom rasporedu prostora Zavoda za hitnu medicinu. Na kraju kolegija, župan Marko Marušić kratko je komentirao situaciju u zdravstvu.

– Suočeni smo s nedostatkom liječnika i pokušavamo zajedničkim dogovorima privući što veći broj njih u našu županiju kako bismo osigurali dostupnost primarne zaštite – rekao je te poručio kako je to osobito velik problem u ruralnim dijelovima županije. Ipak, svjestan je da će problemi uskoro nastati i u gradovima nakon odlaska starijih liječnika u mirovinu. Kako bi se privuklo mlade liječnike u BBŽ, župan najavljuje da će uz dosadašnje mjere uvesti i neke nove.

– V. d. ravnatelj Rajković već je bio na Medicinskom fakultetu gdje je razgovarao s dekanima i studentima. Trenutno imamo stipendije za studente medicine u iznosu od tisuću kuna, no u idućem proračunskom razdoblju planiramo ih povećati na tri tisuće kuna. Naravno, oni koji primaju stipendiju bit će obvezni raditi u BBŽ onoliko dugo koliko su je primali – kazao je Marušić te za kraj simbolično poručio kako treba poboljšati krvnu sliku našeg zdravstva.