Tražit ćemo Općine da sufinanciraju troškove liječnika, u protivnom bi mogle ostati bez njih

Među prvim većim promjenama na koje se odlučila nova županijska vlast predvođena županom Markom Marušićem bile su smjene na čelu nekoliko županijskih zdravstvenih ustanova. Među njima se našao i Dom zdravlja BBŽ na čijem je čelu dugogodišnju ravnateljicu Ljubicu Čaić, koja je otišla u mirovinu, zamijenio Josip Rajković. Riječ je o mladom pravniku koji je prije imenovanja vršiteljem dužnosti ravnatelja Doma zdravlja u ustanovi već radio na prvnim poslovima. U razgovoru za naš portal otkriva kakvo je trenutno stanje u toj zdravstvenoj ustanovi, što su gorući problemi te kako ih riješiti.

Prošlo je već gotovo mjesec dana otkako ste preuzeli upravljanje Domom zdravlja BBŽ. Kakvo ste stanje zatekli? Što ste prepoznali kao najvažnije probleme?

Zatečeni problemi su oni u kojima se u javnosti govori već neko vrijeme. To je nedostatak liječnika odnosno organiziranje zamjena i financijsko stanje koje nije sjajno.

Imate li plan kako riješiti te probleme?

Imamo. Financije su uvijek veliki problem, no postoji nekoliko rješenja koje smo predložili Upravnom vijeću na posljednjoj sjednici. Riječ je u planu koji ćemo u hodu provoditi u dogovoru sa županijskim vodstvom. Najveći problem koji nam stvara dugove su ordinacije kojima glavarina dogovorena s HZZO-om ne pokriva plaću liječnika, medicinske sestre i tekuće troškove. Na mjesečnoj razini, to nam stvara dugove u visini od 300 tisuća kuna, odnosno godišnje oko 3 milijuna kuna. Naš prijedlog je da jedinice lokalne samouprave koje ne žele da se u njihovim sredinama ukida ordinacija, sufinanciraju tu razliku plaće odnosno troškova ordinacije. To je političko pitanje, a jasno nam je da nitko ne želi ostati bez liječnika u svojoj sredini. Mislim da je to izvedivo, već su nam neke Općine potvrdile da su suglasne s tim. Riječ je o iznosima između pet i deset tisuća kuna i vjerujem da svaka općina može sufinancirati tu razliku.

Za čitatelje koji nisu upoznati s administrativnim terminima u zdravstvu, što točno znači da glavarina nije dovoljna za financiranje tima?

To prvenstveno znači da u određenom timu nema dovoljno pacijenata. HZZO ima svoje kriterije prema kojima se određuje glavarina. To ne ovisi samo o broju pacijenata, već i o dobnoj strukturi, stupnju razvijenosti općine i drugim detaljima.

Znači, svjedočimo situaciji da u manjim sredinama imamo timove s premalim brojem pacijenata, a u većim sredinama, poput Bjelovara, prenapučene timove i nedostatak liječnika…

Tako je. No, liječnika nedostaje u Bjelovaru, ali i drugim sredinama. Danas je jako teško pronaći nekoga tko će voditi ambulantu na nekoj dislociranoj lokaciji. Liječnici jednostavno nisu spremni na to, a mi ih ne možemo prisiliti da rade na takvim mjestima.

Kakva je, dakle, računica kad se podvuče crta? Koliko bismo timova trebali imati u županiji prema mreži HZZO, a koliko ih imamo? Odnosno, koliko nam točno liječnika nedostaje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti?

Ovo će možda zvučati apsurdno, ali kada gledamo mrežu HZZO-a i pravilo o broju pacijenata i druge kriterije koji trenutno vrijede, mi bismo zapravo trebali smanjiti broj liječnika, imamo ih 15-ak viška. No, u praksi stvari funkcioniraju drugačije. Primjerice, HZZO je u nekom mjestu predvidio tim od dvije i pol tisuće pacijenata, a mi ih imamo 800. Bez obzira na manji broj pacijenata, mi moramo osigurati liječnika za to mjesto. Najčešće je nemoguće da, primjerice, pacijente iz dvije ili tri općine spajamo u jedan tim.

 

SUTRA: U drugom dijelu intervjua s novim v.d. ravnatelja Doma zdravlja BBŽ doznajte gdje je trenutno situacija najkritičnija kad je riječ o nedostatku liječnika, kakvi su međuljudski odnosi u Domu zdravlja, što zaposlenici misle o uvođenju covid-potvrda u sustav…