Zdravstvene ustanove iz BBŽ suočene s 848 tužbi zaposlenih!

Nad ionako opterećenim zdravstvenim sustavom koji grca u dugovima kao Damoklov mač vise tužbe zaposlenika zbog pogrešnog obračuna plaća kroz Centralni obračun plaća i zbog neisplate obećane povišice na osnovicu plaće od šest posto. Bjelovarsko-bilogorske zdravstvene ustanove su suočene s čak 848 takvih tužbi – 110 ih je u Domu zdravlja, 19 u Zavodu za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije, 394 u Općoj bolnici Bjelovar, 107 u Zavodu za hitnu medicinu, 210 u Daruvarskim toplicama i 8 u Domu za starije osobe Bjelovar. Od tih 848 tužbi, 226 se odnosi na pogrešan obračun plaća, računalnu grešku u Centralnom obračunu plaća koja je ignorirala prekovremene sate i dodatke na plaću.

-Prema kolektivnim ugovorima važećim za javni sektor dodatni rad, rad nedjeljom i blagdanima i noćni rad mora biti plaćen po većem koeficijentu nego što je to osnovni radni sat u normalnom radnom vremenu, ali Centralni obračun plaća je iz nekog razloga i taj dodatan rad obračunavao po istom koeficijentu kao i normalan rad tako da su radnici dobivali primjerice 25 kuna bruto i za jedan radni sat u četvrtak u 9 ujutro i nedjelju u 4 ujutro – pojašnjava odvjetnik Ivan Župan čije Odvjetničko društvo Župan, Babić, Antunović zastupa radnike u tom slučaju diljem Hrvatske.

Zbog te skupe greške u COP-u na državnoj razini, Opću bolnicu Bjelovar su tužili uglavnom liječnici koji su “nakupili” i 30 do 40 prekovremenih radnih sati mjesečno koji im nisu bili adekvatno plaćeni. Tužbe koje sežu još iz 2013. mahom dobivaju, a riječ je i o nemalim iznosima od 150 tisuća kuna, kaže nam Miroslav Pranjić iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi OB Bjelovar.

-Krenulo se u isplatu tih dugovanja, ali ustanova nema novca da to plati, pa se dogovorila s liječnicima u obročnu otplatu. Što je najbolje, tu su veće kamate i troškovi postupka nego sama glavnica – kaže Pranjić.

Država je, kaže sindikalac bjelovarske bolnice, pristala isplatiti zaostatke, ali kod onih koji su tužili nema natrag. Puno veći problem su, upozorava Pranjić, tužbe zbog nepovećanja osnovice plaća za šest posto. I dok se kod COP-a krivnja može svaliti na računalnu  grešku, u ovom je slučaju glavni krivac država koja je pogazila svoju riječ. Vlada je naime javnim službama obećala šestpostotno povećanje osnovice plaće kada BDP zabilježi rast u tri kvartala. 2016. je taj preduvjet i ispunjen, ali do povišice ipak nije došlo.

-Država nije dala povišicu jer tada nije imala novca i 2017. i 2018. su nastavljeni pregovori kada je postignut novi sporazum kojim se ta prava ukidaju, međutim taj sporazum nije mogao djelovati retroaktivno i tužbama je obuhvaćeno 14 mjeseci, 12. mjesec 2015., cijela 2016. i prvi mjesec 2017. – opisuje kronologiju slučaja odvjetnik Župan.

Za to razdoblje javne službe novac dakle traže tužbom, a kako je Vrhovni sud presudio da zaposlenici imaju pravo na obećanih šest posto povećanja osnovnice, tužbe uglavnom i dobivaju, a sami tuženici poput škola i zdravstvenih ustanova se najčešće niti ne žale.

Pitanje je stoga jesu li se tužbe mogle izbjeći i tako porezne obveznike poštedjeti plaćanja zateznih kamata i sudskih troškova? To, nije tako jednostavno, smatra odvjetnik.

-Teoretski, da se javne ustanove nisu parničile njihovi troškovi bi bili manji, ali morate razumjeti da pozicija ravnatelja javnih ustanova nije takva da oni sami mogu donijeti odluku o nagodbi. Oni se najčešće bez naputaka ministarstava niti ne smiju nagađati. Nemaju oni previše opcija – napominje Ivan Župan.

 

Sutra: Nastavak – Zašto se Bjelovarsko-bilogorska županija nije nagodila s radnicima, kao nekoliko drugih…