S. Lukić: Ovo nije dobro, opet se stvara loša klima o tome kako manjinci donose prevagu

Dio hrvatskih građana na jesen očekuju novi izbori. Riječ je o dopunskim lokalnim izborima koji su ove godine novost, a na kojima će pripadnici nacionalnih manjina birati svoje predstavnike u županijskim skupštinama te gradskim i općinskim vijećima u kojima oni nisu izabrani na redovnim izborima. Dopunski izbori će biti raspisani 90 dana nakon konstituiranja vijeća i skupština, a prema podacima Državnog izbornog povjerenstva, u Hrvatskoj će se naknadno birati još stotinjak predstavnika u spomenutim tijelima. Točnije, vijećnici u deset županijskih skupština te Skupštini Grada Zagreba, kao i vijećnici u 16 gradova i 55 općina. Birališta će, krajem rujna, a najkasnije početkom listopada biti otvorena i u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, i to za pripadnike srpske nacionalne manjine.

-Osim na dva člana Županijske skupštine, pripadnici srpske manjine imaju pravo i na dvoje vijećnika u općini Đulovac te u Daruvaru, s tim da je u Daruvaru jedan izabran na redovnim izborima pa će se na dopunskim birati samo jedan. Uz to, po jednog vijećnika birat će pripadnici srpske manjine u Garešnici te u Končanici, Velikoj Pisanici, Velikom Grđevcu, Šandrovcu, Štefanju i Severinu – otkriva zamjenik bjelovarsko-bilogorskog župana za srpsku nacionalnu manjinu Saša Lukić.

Kao i kad je riječ o redovnim izborima, kandidate će moći predložiti stranke i u tom slučaju neće morati prikupljati potpise za kandidaturu, dok će kandidati grupa birača ipak morati skupiti određen broj potpisa da bi se njihovo ime uopće moglo naći na listama. Broj kandidata na kandidacijskim listama mora biti dvostruko veći od broja vijećnika koji se biraju u predstavničko tijelo.

Mnogi detalji oko provedbe izbora još uvijek nisu poznati, a dožupan Lukić priznaje kako osobno nije previše oduševljen ovim izbornim novitetom.

-Kao prvo, mogli bi se dogoditi da u nekim mjestima upravo ti vijećnici budu prevaga za većinu i onda se automatski stvara loša klima o tome kako opet odlučuju manjinci. Osim toga, valja imati na umu i financijski aspekt cijele ove priče. Riječ je o dodatnom trošku, od ponovnog formiranja i plaćanja izbornih povjerenstava do drugog – kaže Lukić.

Dodaje kako prema zasada neslužbenim informacijama postoji mogućnost da se izbori provedu na način na koji se provode i izbori za vijeća nacionalnih manjina, odnosno da u svakom mjestu bude jedno biračko mjesto. No, ni to nije najsretnije rješenje, drži Lukić.

-Izlaznost će u tom slučaju biti mala jer su neke općine jako velike, primjerice Đulovac. Stoga držim da bi ovakve izbore uvijek trebalo organizirati u sklopu nekih drugih izbora – zaključuje Lukić.