Država plaća, ravnatelji obnavljaju, a Bajs se besramno hvali tuđim uspjehom

Bjelovarsko-bilogorska županija nastavlja uspješan niz obnova škola! Bombastičan je to naslov na službenim stranicama Županije, uz nedavni tekst o završetku energetske obnove OŠ Ivanska. Na svečanost povodom realizacije projekta ‘teškog’ 9 milijuna kuna stigao je glavom i bradom župan Damir Bajs, kojem su svi odreda zahvaljivali na podršci i pomoći – od ravnateljice škole, do općinskog načelnika.

-Zahvaljujem županu Bajsu i svim djelatnicima Županije na svim ulaganjima na području naše općine. Obnova škole i dvorane jedan je od najvećih projekata koji je napravljen – poručio je tom prigodom načelnik Ž. Mavrin.

No, je li zahvalio pravoj osobi? Jesu li ponizne zahvale ravnatelja drugih škola u energetskoj obnovi te gradonačelnika i načelnika koji u obilasku istih prate Bajsa doista upućene pravoj osobi? Put do odgovora na to pitanje poprilično je jednostavan. Dovoljno je upoznati se s modelom prema kojem se provodi energetska obnova županijskih škola. Za razliku od škola na području grada Bjelovara, za čiju obnovu se Grad kreditno zadužio, za obnovu županijskih zadužuju se – same škole! Kao i u slučaju gradskih škola, i za županijske većina je sredstava, obično 65 posto ukupne vrijednosti obnove, osigurana putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dakle u državnom proračunu. U koji se slijevaju EU sredstva. Od preostalog iznosa, većina, oko 85 posto, uglavnom se financira iz Fonda za sufinanciranje EU projekata, dakle ponovno iz državnog proračuna, a ostatak bi trebao podmiriti osnivač škola, odnosno BBŽ. Na primjeru škole čija obnova stoji milijun kuna, Županija, dakle, izdvaja 52.500,00 kuna, a država 947.500,00 kuna! Ovdje valja pojasniti i spomenutu zaduženost škola. Iako su sredstva za obnovu škola osigurana u Fondu za zaštitu škola, ona se doznačuju tek nakon obavljenih radova. Drugim riječima, škole radove plaćaju iz vlastitih sredstava te čekaju neko vrijeme na povrat uloženog od Fonda. Kako vlastitih sredstava nemaju, da bi mogle platiti radove, škole se kreditno zadužuju. Kako je vidljivo iz javno dostupnih Odluka Županijske skupštine, riječ je o kratkoročnim kreditnim zaduženjima, odnosno odobrenju minusa kroz sustav cash-pooling koji je Županija dogovorila s jednom komercijalnom bankom. Samo u posljednjem Županijskom glasniku objavljene su odluke kojima je odobren minus za više škola – OŠ Rovišće 4,5 milijuna, OŠ Mate Lovraka iz Velikog Grđevca 900 tisuća kuna, OŠ Đulovac 1,5 milijuna, TŠ Daruvar 1,2 milijuna kuna. Školama ponekad ni milijunski minusi nisu dovoljni za podmirenje obveza pa su primorane na pozajmice. Tako je, primjerice, prošle godine OŠ Čazma od županijske razvoje agencije Jure posudila 250 tisuća kuna, za što je izdala – tri bjanko mjenice! Ono što Županija plaća jest unutarnje opremanje škola, među ostalim i namještajem koji se, kako smo pisali ovih dana, često nabavlja preko tvrtke šogora zamjenika župana N. Alića.

Ravnatelji škola o ovoj temi nerado govore iz straha od reakcije županijskog vodstva. Iz istog razloga i sami na pressicama zahvaljuju Bajsu na obnovi jer im o ‘njegovim’ glasovima u Školskim odborima ovisi posao. Nekoliko njih s kojima smo razgovarali priznalo nam je kako ovakav model poslovanja za njih predstavlja veliki stres jer je sva odgovornost oko provedbe višemilijunskih poslova stavljena na njihova pleća. Za razliku od njih, ravnatelji bjelovarskih škola, čiji je osnivač Grad Bjelovar, kroz obnove su prošli bez stresa. Jer, kao što smo već spomenuli, kredit za obnovu gradskih škola podigao je sam Grad. Dio sredstava također je osiguran u vanjskim izvorima, a razliku je Grad podmirio iz vlastitog proračuna.

-To je jedino ispravno jer Grad je, na koncu, vlasnik zgrada u obnovi, a ravnatelji su tu samo da upravljaju gradskom imovinom – kratko nam je prokomentirao spomenutu situaciju bjelovarski gradonačelnik D. Hrebak.

Kad se podvuče crta, dolazimo do odgovora na pitanje s početka teksta – jesu li zahvale županu Bajsu za obnovu županijskih škola opravdane? Očito nisu. Jer, nisu Bajs i Županija ti koji obnavljaju škole – niti provode postupak, niti osiguravaju sredstva. Ravnatelji su ti koji odrađuju lavovski posao i preuzimaju ogromnu odgovornost za provedbu. A država je ta koja putem EU fondova osigurava sredstva za obnovu, odnosno pokrivanje kreditnih zaduženja škola. Kao što je sam spomenuo u jednom od nedavnih izbornih sučeljavanja, Županija za Bajsova posljednja dva mandata nije podigla ni kune kredita. I zaista nije. Kredite dižu ravnatelji škola, zdravstvenih ustanova, domova za stare… Uz njegov blagoslov. Prema grubom izračunu Bajsova protukandidata na izborima, Ivana Beljana iz DHSS-a, ta zaduženost ovih je godina narasla na pola milijarde kuna. Dio tog novca će otplaćivati generacije stanovnika ove županije. Aktualni župan u tome ne vidi problem. Zaduženost negira, istovremeno si besramno pripisujući zasluge za posao i odgovornost koje je ‘uvalio’ drugima. Umjesto da sam očekuje hvalospjeve na svoj račun, Damir Bajs je taj koji bi trebao zahvaliti onima čijim perjem se besramno kiti.