Hoće li politika konačno dobiti i žensko lice?

“Mijenjam jedan kut kuće za mjesto u Saboru”, poruka je koju je prije točno deset godina uoči parlamentarnih izbora poslala Ženska platforma, ali koja bi se mogla primijeniti i danas, i to na svim razinama. Tako primjerice Bjelovarsko-bilogorska županija ima jednog župana, pet gradonačelnika, 17 načelnika i jednu načelnicu – HDZ-ovu Jasnu Mikles Horvat koja posljednje četiri godine vodi Zrinski Topolovac i koja je prva žena na čelu neke općine u povijesti Bjelovarsko-bilogorske županije. Prije četiri godine se, kaže, jedina u svojoj stranci bila spremna posvetiti izazovu vođenja općine, a iako je često na raznim sastancima načelnika i gradonačelnika jedina žena, nije se srela sa stavom da što radi u politici koja je igračka za velike dečke.

-Naravno, kada su u pitanju ozbiljni poslovi tu smo svi ravnopravni i nema popuštanja zbog toga što sam žena, to ne. No, ni nekakva poniženja ili nešto slično nikada nisam doživjela od svojih kolega – ističe Mikles Horvat.

Neugodna iskustva

Jasna Mikles Horvat kreće po još jedan načelnički mandat, a nakon izbora možda više neće biti jedina žena na čelu lokalne samouprave. Njene stranačke kolegice Ivana Grgić i Lahorka Lebinac žele preuzeti kormilo Dežanovca i Velike Pisanice, Danijela Hajdinjak Prihić iz Centra je istaknula kandidaturu za gradonačelnicu Bjelovara, SDP-ove Sandra Frčo, Antoneta Đokić, Ivana Sabljak Murlin i Marija Ulovec kreću u borbu za županiju, Bjelovar, Čazmu i Končanicu, a na čelu Bjelovarsko-bilogorske županije se vidi i Dubravka Dragašević iz Domovinskog pokreta. Dragašević je izborna utrka za županicu prvo političko iskustvo. Iako je politiku uvijek pratila, u njoj nije i sudjelovala, a sudbina ju je, kaže, odvela u Domovinski pokret, a potom i kandidaturu. Neugodnih iskustava zbog toga što je žena do sada nije imala, kako u stranci, tako ni od političkih oponenata.

-Nisam primijetila da je itko od drugih političara, kolega s političke scene na bilo koji način do sada bio neugodan prema meni – kaže Dragašević.

Za razliku od kandidatkinje iz Domovinskog pokreta, SDP-ova Marija Ulovec koja želi doći na čelo Končanice ima političko iskustvo vijećnice. Sada, kaže, želi osigurati da se stanovnici Končanice osjećaju sigurno, ali i da imaju veće mogućnosti što planira postići kroz uređenje infrastrukture, besplatan vrtić, osnivanje javne poljoprivredne zadruge. I dok kao i Dragašević smatra da to što je žena u izbornoj utrci neće biti otegotna okolnost, ona se do sada s podcjenjivanjem i seksizmom susrela.

-Bilo je i odmjeravanja, komentiranja fizičkog izgleda, komentara tipa da što ona kao žena želi, neka se držim kuće i djece – navodi svoje iskustvo Ulovec.

Unatoč drugačijim iskustvima i Ulovec i Dragašević na pitanje rezervirano, čini se, samo za žene, o usklađivanju posla i obitelji imaju spreman odgovor.

-Osobi koja me to pita bih rekla hvala vam na pitanju, a posao i obiteljske obveze usklađivat ću kao i do sada jako dobro. Mi smo u jednu ruku sve instant mame i instant gazdarice. Možemo mi to sve „hendlati“ – spremno kažu kandidatkinje za čelne pozicije Bjelovarsko-bilogorske županije i Končanice.

Žene na listama

Svibanjski lokalni izbori će biti i test političkih stranaka i prilika da pokažu koliko se stvarno, a ne samo prigodničarski uz Dan žena, zalažu za ravnopravnost žena i muškaraca. To mogu pokazati položajem žena na listama za vijeća i skupštinu, a u čemu se na prošlim izborima 2017. baš i nisu iskazali. Istini za volju i tada je na svim listama, izuzev nezavisne Vlatka Krajačića u Velikoj Trnovitici i HDZ-ove u Rovišću bilo zakonski propisanih 40 posto žena. No, one su bile ili nagurane u donje dijelove lista na neprolaznim mjestima ili ih se u nekim slučajevima ako su bile više pozicionirane preskočilo, pa je prema podacima sa županijske i gradskih stranica zastupnička ravnopravnost postignuta samo u Daruvaru gdje je pedeset posto žena i muškaraca. Grubišno Polje i Bjelovar su na 33 odnosno 32 posto zastupljenosti žena u vijeću, Čazma i Garešnica na tek 26 i 25 posto dok u Županijskoj skupštini sjedi mršavih 19,5 posto žena. Dakle, na listama je zakon ispoštovan, ali su žene ostale u zapećku. Provjerili smo stoga hoće li na ovim izborima žene dobiti realnu šansu ili će kvote i dalje imati formalno-dekorativnu funkciju. Damir Bajs kaže kako se liste još formiraju te da je prerano o njima govoriti. S druge strane SDP-ov Damir Đuran je jasan – neće se dogoditi da na prvih 7-8 mjesta budu samo muškarci jer će SDP imati zip sustav.

-Gledat ćemo da se tog sustava držimo, pogotovo za županijsku listu i za gradove. Ne znam hoćemo li to moći ispoštovati u općinama koje su nešto specifičnije, ali gledat ćemo da se svuda ide „jedan za jedan“ – obećaje Đuran.

Dok Bajs skriva karte, a Đuran otkriva, HDZ-ov Miro Totgergeli je negdje između. Do sastavljanja lista ima još mjesec dana, napominje šef županijskog HDZ-a, ali i podsjeća kako su prije četiri godine na gotovo svim listama ispoštovali kvotu, a na mnogima su žene bile i u gornjem dijelu.

-Iskreno se nadam da će se svi kolege koji vode općinske i gradske organizacije držati tog načela i ovog puta, a uputu s moje strane će svakako imati u smislu da ispoštujemo i kvotu, ali i da žene stavimo što je moguće više na listu, čak da nam neku listu i vodi žena – kaže Totgergeli i navodi kako je žena manje možda i zato što su manje aktivne od muškaraca i tako ponavlja tezu o isključivo ženskoj odgovornosti.

No, ono u čemu se političarke pak slažu je da treba raditi na osnaživanju i ohrabrivanju žena kako bi ih u političkoj areni bilo više.

-Možda je već uvriježeno mišljenje da su muškarci predviđeni za te funkcije, pa se zato žene ne odvaže. Možda je to problem. Ja kada sam u to ulazila nisam se bojala tog “muškog” svijeta – kaže Jasna Mikles Horvat.

Svibanjski izbori će dakle pokazati stanje političke rodne vage, no čini se da se kotač počeo okretati u korist veće zastupljenosti žena. (D. Mlinac)