Na upravljačkim pozicijama, ali i političkim tijelima i dalje ih je premalo

Njemačka uvodi ženske kvote u uprave poduzeća. Vidjeli su da se stanje na dobrovoljnoj bazi ne pomiče, pa su poduzeća odlučili motivirati zakonom prema kojem će sve tvrtke s, primjerice, tročlanim upravama morati u upravi imati jednu ženu, a ona u čijem vlasništvu sudjeluje i država će morati imati članicu uprave i u slučaju da je uprava dvočlana. Općenito je na menadžerskim pozicijama malo žena. EU prosjek je 36 posto, a Lijepa Naša je prema podacima Eurostata i tu na dnu Europe sa skromnih 24 posto žena na menadžerskim pozicijama. Međutim, problem postaje još izraženiji penjanjem po hijerarhijskoj ljestvici. Što je položaj viši, to je na njemu manje žena koje teško probijaju taj stakleni strop. Ne zbog kvalifikacija ili sposobnosti jer su u Hrvatskoj žene obrazovanije, već zbog diskriminacije.

-Prema podacima Europskog instituta za ravnopravnost spolova, žene su najdiskriminiranije kod dolaska na više pozicije i zbog dobi, a onda i zbog svoje majčinske uloge – upozorava Anamarija Tkalčec iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.

Broj žena u upravama u Hrvatskoj je k tome na putu prema dolje i umjesto da idemo naprijed, mi nazadujemo. SELECTIO indeks žena koji mjeri udio žena u upravama društava u sustavu CROBEX-a pokazuje da je lani u upravama tvrtki bilo tek 11,8 posto žena što je gotovo upola manje nego pet godina ranije. Tkalčec drži da bi i kod nas kvote bile dobre rješenje.

-Švedska kvote ima već dugi niz godina, mislim da ih je uvela prije više od deset godina. Doduše, uvela ih je za javna poduzeća, ali kasnije su taj primjer slijedila i neka privatna poduzeća – navodi Tkalčec.

Poduzetnici s kojima smo razgovarali nam neslužbeno kažu kako ženske kvote nisu potrebne jer svatko gleda što je najbolje za tvrtku. Da uvođenje kvota nije nužno drži i Sanja Radoš koja je jedno vrijeme vodila bjelovarsko-bilogorsku Udrugu poslovnih žena Krug. No, napominje Radoš, nužno je stvoriti uvjete kako bi žene mogle imati i karijeru i obitelj s obzirom na to da najveći dio tereta obiteljskog života i dalje uglavnom pada na njihova leđa.

-Da bi se žena koja ima i obitelj mogla baviti i poslom sve državne institucije bi to trebale i omogućiti kroz vrtiće, radno vrijeme, mogućnost rada od kuće – smatra Radoš.

Bez toga će se na poslovni svijet i dalje gledati kao na više mušku domenu. Kao uostalom i na politiku, valja reći u ovoj izbornoj godini i podsjetiti da je u Saboru tek 31 posto žena, u bjelovarskom Gradskom vijeću 32 posto, a u Županijskoj skupštini mršavih 19 posto. Daleko je to od onih 40 posto obvezne zastupljenosti žena na listama, pa sretan nam Međunarodni dan žena.