Sve se krade pa se onda kradu i osobni podaci političara

Prošli su se tjedan predsjednik Sabora Gordan Jandroković i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović požalili na društvenim mrežama da su nepoznate osobe otvorile profile s njihovim imenima te su upozorili javnost da pripaze na to.

‘Dragi prijatelji i pratitelji na Facebook, netko je napravio lažnu stranicu predstavljajući se u moje ime i koristeći iste fotografije. Za vašu informaciju, to nisam ja, to nema veze sa mnom niti su to moje poruke. Predsjedam Saborom i pitam se kakav si ti to lik da želiš biti ja?!’ napisao je šaljivo Jandroković.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na istu se stvar požalio na Twitteru: ‘Pojavio se lažni profil na društvenim mrežama koji se predstavlja u moje ime. Želim samo svima skrenuti pažnju kako je ovo pravi osobni profil, a ni s jednim drugim nemam veze’, napisao je Božinović.

Krađom identiteta smatra se radnja kojom netko prisvoji identitet druge osobe, kao što su ime, detalji o bankovnom računu ili broj kreditne kartice, da bi počinio prijevaru ili druga kaznena djela.

Krađa identiteta jedna je od najbrže rastućih kriminalnih aktivnosti na svjetskoj razini i ne poznaje geografske granice. Najveći broj kaznenih djela krađe identiteta učinjeno je pomoću računala i drugih elektronskih uređaja.

Osim što predstavlja povredu privatnosti (npr. otvaranje lažnog Facebook profila, lažno predstavljanje) ujedno je i kazneno djelo za koje je predviđena i kazna zatvora do godinu dana, objašnjeno je na stranici Agencije za zaštitu osobnih podataka.

Poseban problem danas predstavljaju lažni profili na društvenim mrežama, kojih je, prema procjenama Facebooka, na toj društvenoj mreži krajem prošle godine bilo više od 116 milijuna, o čemu je pisao i New York Times.

Lažne profile ljudi stvaraju iz različitih razloga, i dok su neki bezopasni (primjerice, obična šala među prijateljima), drugi predstavljaju iznimno veliki rizik, jer im je cilj, na primjer, uništiti nečiji ugled. Krađa identiteta i stvaranje lažnih profila jedan je od oblika elektroničkog nasilja.

Prva kazna u Hrvatskoj izrečena je prije devet godina u Zadru, djelatniku u gradskoj upravi koji je objavio lažni profil „dvije lezbače“ na kojem je koristio slike svojih poznanica. Dobio je šest mjeseci zatvora, dvije godine uvjetno i – otkaz na poslu.

Najpoznatiji slučaj kojim se bavila policija prije tri godine bila je krađa osobnih podataka desetak političara iz Zagorja i Međimurje čiji su oibi ukradeni s izbornih lista. Riječka tvrtka koja se bavila otpadom koristila je njihove podatke kao kupce/prodavatelje starog željeza i oštetila proračun za nekih sedam milijuna kuna. Zanimljivo, mi smo jedna od rijetkih zemalja koja osobne podatke političkih kandidata objavljuje da su dostupni baš svakome.

Što se bjelovarskog područja tiče, na Općinskom sudu u Bjelovaru početkom veljače prihvaćena je tužba Kristijana Cara i Alena Kaminskog iz Bjelovara protiv Ivane Pirin i političke stranke Damir Bajs Nezavisna lista.

Stranka aktualnog bjelovarsko-bilogorskog župana i predsjednica županijskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova Pirin na sudu su se našli zbog optužbi za krađu identiteta na društvenim mrežama u jeku predizborne kampanje za lokalne izbore 2017. godine u svrhu slanja političkih poruka protiv svojih političkih protivnika.

Dok čekamo sudski epilog tog slučaja (ročište u ovom predmetu zakazano je za 5. svibnja, na njemu bi se, uz tuženu Ivanu Pirin, trebao pojaviti i predsjednik stranke Damir Bajs NL, bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs osobno), što stručnjaci savjetuju kako zaštiti svoje podatke.

Zaštitite svoje lozinke, učinite ih snažnijima i redovito ih mijenjajte. Kombinirajte slova, brojeve i znakove koji samo vama imaju smisla. Pripazite da ne ostajete ulogirani na različite stranice na računalu ili mobitelu koji nisu vaši.

Prebacite postavke profila na društvenim mrežama na privatne kako biste osigurali da samo vaši prijatelji mogu vidjeti informacije o tome gdje ste rođeni, koliko imate godina i koju ste školu završili. Dodatan korak može biti i redovito čišćenje liste prijatelja, te ne prihvaćenje zahtjeva za prijateljstvo od osoba koje ne poznajete.

Budite svjesni rizika od phishinga. To je pokušaj prikupljanja osjetljivih informacija kao što su korisnička imena, brojevi kreditnih kartica ili lozinke, kako bi se te informacije zlonamjerno upotrijebile. Ova vrsta krađe identiteta provodi se putem elektroničke pošte, a cilj je navesti primatelja da otvori privitak, klikne na poveznicu i posjeti internetsku stranicu sa zlonamjernim softverom. Posebno su popularni e-mailovi u kojima vas kontaktira nečiji odvjetnik koji tvrdi da ste vi jedini živući nasljednik velike svote novca.