Kako na Banovini održati košnice na životu?

BJELOVAR/GLINA – Članovi Pčelarske udruge Bilogora-Bjelovar bi ovih dana trebali u Glinu odvesti drugu pošiljku pomoći tamošnjim pčelarima, ovoga puta higijenske i prehrambene potrepštine. U pomoć su priskočili odmah nakon razornog potresa krajem prošle godine na inicijativu tajnika udruge Davora Taritaša. U dogovoru s predsjednikom glinske pčelarske udruge u prvih mah se krenulo u nabavu najlona koji su neposredno nakon potresa bili najpotrebniji.

-Odmah smo tridesetog prosinca sms porukom izvijestili sve naše pčelare i prikupili oko tisuću eura s kojima smo kupili osam bala najlona što je oko četiri tisuće kvadrata koje smo na Staru godinu odvezli u Glinu – kaže predsjednik Pčelarske udruge Bilogora-Bjelovar Goran Pranjić.

I Hrvatski pčelarski savez je odmah otvorio žiro račun, a sav na taj način prikupljen novac će otići pčelarima sukladno kriterijima zajednice pčelarskih udruga Sisačko-moslavačke županije. No, prikupljanje novca nije jedini način na koji se nastoji pčelarima s Banovine pomoći da nastave s proizvodnjom.

-Budući da su mnogi ostali bez zaliha hrane, a pčele bez meda u svojim zajednicama skupljaju se pogače koje se dijele tamo gdje je najkritičnije – navodi predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Željko Vrbos.

Iako se štete još uvijek zbrajaju, već sada je poznato da stanje nije dobro.

-Utvrdili smo da je prevrnuto oko dvije tisuće pčelinjih zajednica, lakše je oštećeno još tri do četiri tisuće, a ne znamo hoće li te pčelinje zajednice preživjeti – kaže Vrbos.

Pčelari su ostali i bez vrcaljki i ostale opreme, neki su ostali bez krova nad glavom, nekima su oštećeni proizvodni objekti, ali neke štete još niti ne mogu biti vidljive.

-Možemo vidjeti da je srušena zgrada, da je prevrnuta košnica, ali još uvijek ne znamo kakvo je stanje u pčelinjim zajednicama koje nisu pretrpjele vidljiva oštećenja, ali uslijed potresa je došlo do uznemiravanja pčelinjeg klupka. Pčele su izletjele, ostajale na hladnoći i ugibale, neke su ostale na podnici – napominje Vrbos.

Kakvo je stanje u košnicama i koliki je gubitak u samim zajednicama znat će se tek krajem ožujka kada će pčelari moći provjeriti stanje. No, ni tada se neće znati u kakvom su stanju preživjele pčele.

-Uvijek još ostaje jedna indirektna šteta koja se ne može vidjeti, a to je pitanje koliko je stres unio poremećaj u sustav pčelinje zajednice, hoće li matica biti jednako kvalitetna, a zajednica jednako produktivna – upozorava Vrbos.