TERME BJELOVAR Palac gore od gradske pozicije i opozicije

BJELOVAR – Bezrezervnu podršku je projektu Termalnog-zabavnog parka Bjelovar dalo Gradsko vijeće na današnjoj sjednici. Ta, kako je gradonačelnik Dario Hrebak ustvrdio, “prilika generacije” kojom će Bjelovar postati centar regije je teška oko 250 milijuna kuna, prostire se na ukupno 3,58 hektara i predviđa nekoliko bazena, od dječjeg, preko rekreacijskog s atrakcijama poput gejzira i masažnih sjedalica, pa do najvećeg olimpijskog bazena u Hrvatskoj, ali i popratne sadržaje poput saune, trgovina, 400 parkirnih mjesta za autobuse, automobile, skutere i bicikle, smještajnih kapaciteta u drugoj fazi, a zaboravilo se nije niti ni javne sadržaje poput škole plivanja. Termalni zabavni park Bjelovar uz to omogućuje i iskorištavanje do sada neiskorištenog turističkog potencijala županije. Iako ima bivšeg ministra turizma Damira Bajsa Bjelovarsko-bilogorska županija je po ostvarenim rezultatima pri turističkom dnu. Kako se moglo čuti na sjednici bjelovarskog vijeća lošije rezultate turističkog prometa od Bjelovarsko-bilogorske županije imaju jedino Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska i Koprivničko-križevačka županija. No, kako Bjelovar svoje terme želi u stopostotnom iznosu financirati kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti od Covida, dakle europskim novcem, ta bi se činjenica trebala uzeti u obzir,

-Bjelovarsko-bilogorska županija i razvojni projekti bi trebali imati prioritet prilikom financiranja upravo kako bi se ublažila nejednakost i ova zapuštenost u turističkom smislu – naglasio je u ime konzultantske kuće Horwath HT koja je izradila studiju isplativosti, Siniša Topalović.

Termalno-zabavni park Bjelovar pozicioniran u Velikom Korenovu po toj konzultantskoj kući je profitabilan od prve godine poslovanja u kojoj bi i prema konzervativnoj procjeni trebao imati operativnu dobit od 140.000 eura. Dakako, da bi se to ostvarilo uz europsko financiranje je nužno ostvariti nekoliko preduvjeta.

-Proizvod mora biti u stanju preuzeti dio postojeće potražnje na tržištu, ali i ponudom generirati neku novu potražnju. Druga stvar je da moramo pružiti kapacitet rasta u kvaliteti i pozicioniranju. Budući termalni kompleks bi trebao u prvim godinama biti u stanju privući od 150.000 do 170.000 posjetitelja, a u stabiliziranoj godini poslovanja preko 200.000 posjetitelja – naveo je Topalović koji je do brojki o broju posjetitelja došao na temelju analize konkurentskih termi poput onih u Bizovcu i Krapinskim Toplicama.

Isto tako, želi li se napraviti ozbiljan iskorak u turističkoj ponudi i stati uz bok, ako ne nadmašiti već etablirane toplice one bjelovarske moraju biti visoko tematizirane i dati visok stupanj kvalitete sadržaja što znači i organizaciju sportskih natjecanja, ali i osiguravanje zabavnih sadržaja za cijelu obitelj s djecom svih uzrasta. Ciljano tržište su Bjelovarsko-bilogorska županija, Zagreb, okolne županije, a dolaskom brze ceste i tranzitni putnici. Iako su vijećnici projektu dali jednoglasnu podršku pitanja nisu izostala, pa tako ni ono neizbježno – što je s farmom, a što je zanimalo SDP-ovog Nenada Nekvapila. Problema nema, poručuje gradonačelnik Dario Hrebak. Farma se, s bazena neće vidjeti niti će Grad farmu kupiti, a potrebno zemljište također nije sporno.

-Zemljište je kupljeno! 4,3 hektara zemljišta, 1/1 je upisano vlasništvo Grada Bjelovara i plaćeno je 2,3 milijuna što je izuzetno dobra cijena – poručio je Hrebak.

Hoće li se morati kupovati još nešto presudno za funkcioniranje projekta zanimalo je pak Željka Pavlekovića s Damir Bajs Nezavisne liste.

-Navodi se da se iz javnog vodovoda planira napajanje svih trošila unutar objekta čak i za vrijeme zalijevanja okolnih površina. Hoćemo li od Komunalca kupovati vodu, a imamo tekuću, pitku i zdravu vodu? Mi bi tu vodu trebali prodavati, a ne kupovati iz javnog vodovoda – poručio je Pavleković.

Pitanje energetskog koncepta je pojasnio autor idejnog projekta, Zoran Balog.

-U konačnici će to biti objekt koji je A+, ali o čemu se radi. Iz postojeće bušotine nama nedostaje 30% energije koju upotpunjavamo s gradskim plinom. Što se tiče vode, kišnicu spremamo u rezervoare i koristimo za sanitarnu vodu i zalijevanje. Imamo i fotoćelije na krovu koje daju 283 kW snage što je jedna trećina potrebe, a ostalo se radi unutar glavnog projekta – naveo je Balog, a s tim da se voda iz Korenova treba dodatno iskoristiti slaže se i Hrebak, ali to je pitanje za budućnost.

Nezavisnu Elu Naranđu je zanimala budućnost postojećih bjelovarskih bazena, ali za njih nema straha jer će i nakon nicanja termi oni opstati. Što se tiče Termalno-zabavnog parka Bjelovar sada kreće utrka s vremenom jer se natječaj kroz koji se projekt želi isfinancirati očekuje već u lipnju ili srpnju do kada sva dokumentacija treba biti gotova zbog čega se prvi tender, onaj za projektiranje može očekivati početkom idućeg tjedna, najavio je Hrebak.