DOBRI POKAZATELJI Korona u Hrvatskoj gubi bitku

Danas su u Hrvatskoj potvrđena 174 nova slučajeva zaraze koronavirusom. Broj novozaraženih posljednja dva tjedna pada, iako Hrvatska i dalje ima najblaže protuepidemijske mjere u Europi. Pokazuje to i istraživanje Oxfordovih stručnjaka koji su prilikom sastavljanja svojevrsne liste rigoroznosti u obzir uzeli niz čimbenika, kao što je zatvaranje škola, radnih mjesta, prometnih ograničenja i sl. Na samom vrhu ljestvice, s najrigoroznijim mjerama su Italija, Njemačka, Irska, Nizozemska i Velika Britanija. Na samom dnu je Hrvatska, a tek malo strože mjere od nas imaju Finska, Slovačka, Estonija i Švicarska.

K tome, Hrvatska posljednjih tjedana bilježi značajno smanjenje incidencije zaraženih. Na dvotjednoj bazi ona je trenutno manja od 300. Točnije, prema podacima Sveučilišta John Hopkins od 13. siječnja, tjedni prosjek potvrđenih slučajeva na milijun stanovnika iznosio je 202,91, a na dvotjednoj bazi riječ o padu za 45,8 posto. Manje novozaraženih na milijun stanovnika imale su samo Belgija, Bugarska, Grčka i Finska.

Na sredini europske ljestvice smo i kada je riječ o udjelu testova pozitivnih na koronavirus. Sedmodnevni prosjek 14. siječnja iznosio je 13,2 posto. Usporedbe radi, u Sloveniji, koja se nalazi na vrhu ljestvice taj je udio iznosio 25,8 posto. Prema posljednjim podacima nacionalnog Stožera civilne zaštite, taj je udio u posljednja 24 sata još manji te iznosi 7,34 posto.

Kad je riječ o cijepljenju protiv koronavirusa, Hrvatska je na sredini europske ljestvice s 0,84 distribuirane doze na stotinu stanovnika. Tu najbolje stoji Danska sa 2,25 doze, a na dnu ljestvice je Bugarska s 0,25 doze na stotinu stanovnika.

Iz svega navedenog vidljivo je kako su protuepidemijske mjere uvedene u prosincu dale rezultata, a s obzirom da su produljene, za očekivati je da će se pozitivan trend nastaviti. Ono što će svakako biti nov test te izazov za zdravstvene stručnjake je početak drugog polugodišta i povratak dijela učenika u školske klupe. Upravo bi razvoj situacije u školama mogao biti ključan faktor prilikom donošenja odluke o eventualnom produljenju mjera u veljači.