MUKE PO AGRARU Proizvoda ima, ali tržišta ni za lijek

ČAZMA/GAREŠNICA – Sezona povrća je u punom jeku. Nakon proljetne koronakrize i poruka o nužnosti samodostatne proizvodnje, proizvodnja je povećana, a i urod je zadovoljavajuć. No, kako to u domaćem agraru često biva, poljoprivrednicima se poklopilo sve osim tržišta. Računali su svi na siguran plasman, a on je izostao, upozorava predsjednik Odbora za povrtlarstvo i krumpir Hrvatske poljoprivredne komore Vjekoslav Budanec.

– Očekivalo se da će sigurnog plasmana biti, da će se dogoditi turizam te da će raditi hoteli i restorani. Nažalost, upravo je tu tržište osjetno smanjeno – kaže Budanec.

Čak se i onima koji imaju ugovorenu proizvodnju s trgovačkim centrima narudžbe smanjuju, navodi Budanec. I oni koji povrće uspiju prodati u tome ovog ljeta ne vide neku sreću jer su cijene doživjele strmoglavi pad.

– Salatni krastavac prošle je godine bio pet do šest kuna u otkupu, sada je kunu. Kupus je sada kunu i pol dok je prošle godine bio dvije i pol kune – navodi Budanec.

Ništa lakše nije niti ovčarima kojima ljeto nije donijelo očekivano olakšanje. Nakon posnog Uskrsa u kojem je prodaja stala, mrtva sezona se nastavila kaže garešnički ovčar Toma Babić kojem je i samom ostalo oko 40 janjaca. Razlog je jednostavan – mršava turistička sezona. Kako nema turista kao prijašnjih godina nema ni tko kupovati janjetinu na Jadranu i putu do Jadrana. Babić koji se uzgojem janjaca bavi već 25 godina se s takvom situacijom, kaže, još nije susreo.

– Potražnja je vrlo mala i zbog restorana koji su kasno počeli raditi. Još mi se nikada takva situacija nije dogodila – kaže Babić.

Nemogućnost prodaje mu kao i ostalim ovčarima stvara višestruke probleme. Osim što je prihod na koji je računao propao, tu je i pitanje što s grlima. Babić srećom ima prostora, pa će čekati i nadati se da će sa sljedećom turom janjaca imati više sreće. Tome se ne mogu nadati uzgajivači povrća kojima će zbog nemogućnosti plasmana i otkupnih cijena koje su niže od onih proizvodnih, dio uroda vjerojatno ostati na poljima i u plastenicima i propasti.

– Neki proizvođači povrća konkretno su rekli da im jednostavno nije isplativo određeno povrće brati, pakirati u ambalažu, voziti i plaćati radnu snagu – ističe Budanec.

Time bi, naime, bili u minusu. Ono što je i dalje u plusu je – uvoz. Uvozimo od crvenog luka i češnjaka, preko krastavaca i rajčice, pa do brokule, a ove godine smo povrća uvezli i više nego lani, upozoravaju iz Hrvatske poljoprivredne komore. Građane stoga mole da u trgovinama gledaju deklaracije.

– Molio bih građane da kupuju isključivo hrvatske proizvode, da se tako potakne prodaja, ali i da se naručuje više od hrvatskih dobavljača – napominje Budanec.

No, isto tako promjena je nužna i kod samih proizvođača, napominje Budanec. Koče ih usitnjene parcele i neudruženost. Da je zajednički nastup posebice u ovakvim situacijama ključan pokazuje primjer čazmanske zadruge Plodovi Moslavine kojoj je Budanec na čelu, a koja problema s plasmanom ni sada – nema.