OPET U MUZEJU Bjelovarčani otkrivaju vojskovođu koji je plijenio pažnju pojavom

BJELOVAR – Izložbom „Barun Trenk – novo lice legende“, koja je otvorena jučer, nakon više od dva mjeseca stanke Bjelovarčanima i njihovima gostima vrata je ponovno otvorio Gradski muzej Bjelovar. Iako će zbog epidemije i u muzeju do daljnjeg vrijediti stroga pravila ponašanja koja, među ostalim, uključuju, dezinfekciju ruku na ulazu u zgradu te održavanje socijalne distance, u muzeju nimalo ne sumnjaju kako će zainteresiranih za zanimljiv postav u idućih mjesec dana biti puno. Izložba o slavnom vojskovođi iz doba Austro-Ugarske u Bjelovar je stigla iz češkog Brna te otkriva niz zanimljivosti o Trenku, prvenstveno o njegovu fizičkom izgledu.

-O njemu se puno zna iz različitih povijesnih izvora, a prije svega nam je poznat kao osnivač slavnih Trenkovih pandura te uspješni borac protiv Osmanlija. No, zahvaljujući kolegama iz muzeja iz Brna te stručnjacima s tamošnjih prirodoslovnog i informatičkog fakulteta, ova izložba prvenstveno će nam pokazati kako je Trenk doista fizički izgledao – priča nam kustosica u Gradskom muzeju Bjelovar Silvija Sitta.

Naime, barun Trenk umro je u zloglasnoj utvrdi Spielberg, gdje ga je zarobila tadašnja austro-ugarska carica Marija Terezija. Sahranjen je u tamošnjoj Kapucinskoj grobnici u kojoj je, zahvaljujući pogodnim klimatskim uvjetima, njegovo tijelo gotovo mumificirano.  Najzaslužniji za novu Trenkovu projekciju je tim forenzičkih antropologa koji su istražili kako se barunov burni život odrazio na njegovo tijelo, dok je tim informatičara na temelju antropoloških istraživanjima, uz upotrebu najsuvremenije računalne tehnologije rekonstruirao barunov fizički izgled.

-Spomenuta istraživanja su pokazala kako je barun Trenk bio naočit muškarac, a posebno se isticao svojom visinom. Naime, u ono vrijeme prosječni europski muškarac bio je visok 168 centimetara, dok je barunova visina iznosila 187 centimetara – kaže Sitta.

Ne čudi stoga što Trenk slovi za velikog ljubimca žena svoga vremena, a navodno je na njega oko bacila i sama carica Marija Terezija. No, u javnosti se, ističe Sitta, rijetko govori o tome kako je bio izuzetno obrazovan i pametan. Govorio je sedam jezika, poznavao je englesku književnost, svirao je violinu te bio odličan pjevač i plesač.

-Zahvaljujući barunu Trenku, uz vojne zasluge, europska kulturna povijest obogaćena je i za nekoliko inovacija – bio je utemeljitelj prvog vojnog orkestra u novijoj europskoj glazbenoj povijesti koji se zvao Türkisch Band. Od crvene marame koju su panduri nosili oko vrata vremenom se razvila kravata, danas jedan od hrvatskih nacionalnih simbola. Na donji dio rukava vojnih kaputa naredio je da se prišiju gumbi kako vojnici ne bi brisali nos rukavima. Gumbi su se vremenom počeli prišivati i na rukave civilnih odijela i tako su vremenom postali modni detalj – priča naša sugovornica.

Mit o barunu Trenku živio je u Hrvatskoj dugo nakon njegove smrti. Godine 1881. utemeljen je u Požegi gradski puhački orkestar pod nazivom Trenkovi panduri, a 1997. godine utemeljena je istoimena povijesna postrojba. U Požegi, gdje se školovao kod isusovaca, je u 19. stoljeću jedna ulica nosila njegovo ime. Godine 1912. slavonsko selo Mitrovica preimenovano je na Trenkovo u čast svog najslavnijeg stanovnika. Godine 2011. u današnjoj Cehovskoj ulici postavljena je spomen ploča na zgradu, gdje se nekada nalazila kuća u kojoj je živio za vrijeme boravka u Požegi. Trenkovo ime nosi poznati Vinjak Trenk, koji proizvodi tvornica Zvečevo u Požegi.

A u Brnu, u čast nekadašnjeg najprominentnijeg uznika u tvrđavi Spielberg, smještenoj na brežuljku iznad Brna, nedaleko kapucinskog samostana nalazi se pivnica Kod pandura gdje toče pivo Baron Trenck.

Inače, bjelovarska izložba je dokumentarna, dopunjena je 3D printevima u vlasništvu Muzeja grada Brna, eksponatima iz Gradskog muzeja Požega, Muzeja Slavonije Osijek i oružjem iz našeg muzeja kao primjer oružja kakvim se ratovalo u barunovo doba.