ZBOGOM, 2019. Godina ispunjenja obećanja, političkih trzavica, top rezultata u sportu
Stanovnici Bjelovarsko-bilogorske županije 2019. godinu mogli bi nazvati godinom ispunjenja obećanja. Doduše, na ostvarenje nekih, poput izgradnje pruge Sveti Ivan Žabno – Gradec, čekali su oko dva desetljeća, čime se potvrdila ona stara – tko čeka, taj i dočeka.
Upravo je puštanjem u promet spomenute pruge na samom izmaku godine, uz ranije otvaranje brze ceste Vrbovec-Farkaševac, a potom i ceste od Farkaševca do Gudovca, županija postala bolje prometno povezana, prvenstveno s hrvatskom metropolom.
No, realizacija višemilijunskih projekata nije prošla bez kritika građana. Kod brze ceste, u čiju izgradnju i opremanje je uloženo oko 350 milijuna kuna, mnogima je zasmetalo što se od Bjelovara do Farkaševca moraju voziti nekadašnjom lokalnom cestom kroz Gudovac, Prgomelje i Bolč, koja je naknadno prekategorizirana u državnu. Smetali su im traktori, premala širina prometnice i drugo, no unatoč negativnim komentarima, ostaje činjenica kako većina Bjelovarčana spomenutim putem do Zagreba stiže desetak minuta prije nego što je to bio slučaj kad se moglo putovati isključivo preko Rovišća i Gradeca.
Pruga zvana čežnja
Uz manje kritike prošlo je i otvaranje pruge Sveti Ivan Žabno – Gradec, prve novoizgrađene pruge u Hrvatskoj nakon više od pola stoljeća. Iako se Bjelovarsko-bilogorska županija, na čiju inicijativu je čitava priča prije dva desetljeća i započeta, potrudila te svim putnicima na relaciji između Bjelovara i Zagreba od 15. prosinca pa sve do kraja godine omogućila besplatno putovanje, već nakon prvih putovanja krenule su pritužbe zbog kašnjenja vlakova. Iz Hrvatskih željeznica potrudili su se objasniti kako je riječ o posve opravdanim razlozima te istaknuli kako bi u što skorijem roku sve trebalo sjesti na svoje mjesto. Inače, u izgradnju dionice spomenute pruge uloženo je 258 milijuna kuna, a iako niti jednim kilometrom ne prolazi Bjelovarsko-bilogorskom županijom, od izuzetne je važnosti za stanovništvo toga kraja, s obzirom da značajno skraćuje vrijeme putovanja od Bjelovara do Zagreba. Ono trenutno iznosi oko sat vremena i deset minuta, a u budućnosti bi trebalo biti i kraće.
Kad je riječ o ostalim važnim infrastrukturnim projektima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji koji su obilježili 2019., svakako valja istaknuti i projekt izgradnje nove bjelovarske bolnice. Na samom izmaku godine predstavnici Županije i Opće bolnice potpisali su ugovor s izvođačem radova na tom projektu, koji je prvotno planiran na 160 milijuna kuna, no u konačnici će stajati 272 milijuna. Riječ je o trenutno najvrjednijem hrvatskom projektu u zdravstvu koji će odraditi križevačka tvrtka Radnik d.d.
Priče o toploj vodi
Ove godine konačno je, ne bez prepucavanja između bjelovarskog gradonačelnik Darija Hrebaka i gradske oporbe, ipak donesena odluka o izgradnji novog stadiona. Projekt ‘težak’ 21 milijuna kuna gradit će se kroz tri proračunske godine i to, uvjerava Hrebak, bez lipe kredita.
Iako se, govoreći o sportskim terenima u Bjelovaru, uvijek govorilo kako će se graditi ili stadion ili toplice, iz Grada Bjelovara poručuju kako je moguće – oboje. Početna istraživanja na bušotinama u Velikom Korenovu su pokazala kako tople vode ondje ima u izobilju, tako da je izgledno da se u skoroj budućnosti krene i s realizacijom tom projekta.
I dok je priča s toplom vodom u Velikom Korenovu na samom začetku, ona u Cigleni u punom je zamahu. Sredinom studenog ondje je i službeno otvorena prva hrvatska geotermalna elektrana, najveća u kontinentalnoj Europi. Turski investitori u njezinu su izgradnju uložili 325 milijuna kuna, a omogućuje opskrbu električnom energijom za 29 tisuća kućanstava.
Gradovi i općine s područja Bjelovarsko-bilogorske županije mogu biti zadovoljni 2019. godinom i zbog velikog broja projekata za koje su sredstva osigurali u europskim fondovima. Uz već spomenute, kao što su bolnica ili nova pruga, tu su i brojni manji, ali po značenju svejedno veliki za stanovništvo manjih sredina. Jedan takav je Čazma Natura, kroz koji je Grad Čazma osigurao 26 milijuna kuna koje će biti uložene u izgradnju bazena, opremanje sportskih terena, uređenje okoliša, boljih uvjeta u tamošnjoj osnovnoj školi. Ulagalo se i u Garešnici, gdje je konačno zaživio poduzetnički inkubator, u Grubišnom Polju su nastavljena ulaganja u poslovnu zonu, dok su u Daruvaru ove godine prioritet bila ulaganja u objekte u odgoju i obrazovanju.
Politička prepucavanja
Sam kraj godine obilježila su prepucavanja na lokalnoj političkoj sceni. Sve je krenulo optužbama bjelovarskog gradonačelnika na račun direktora Bjelovarskog sajma Davorina Posavca zbog navodnih poslovnih malverzacija u toj tvrtci, u vlasništvu Bjelovarsko-bilogorske županije (60 posto) i Grada Bjelovara (40 posto). Na to su se nadovezale optužbe o sumnjivim zapošljavanjima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, nakon čega ni Bajs nije ostao dužan Hrebaku. Članovi njegove Nezavisne liste i politički partneri Hrebaka su optužili za isto, usporedivši ga s korejskim diktatorom Kim Jong-unom, a prepucavanja će se, po svemu sudeći, nastaviti i u 2020.
Oni koji ne prate politička zbivanja moći će ovu godinu pamtiti i po uspjesima ‘malih’ ljudi iz svoje sredine koji su odjeknuli daleko izvan granica grada i županije. Nakon što je prošle godine uspio dokazati 80 godina staru teoriju o čvrstoći Zemljine jezgre, svjetski poznati geolog bjelovarskih korijena Hrvoje Tkalčić znanstvenu zajednicu, ali i svoje nekadašnje sugrađane, ove je godine oduševio najavom ekspedicije u Južnom polarnom oceanu. S kolegama znanstvenicima iz drugih dijelova svijeta pokušat će doznati zašto baš na tom dijelu planete nastaju neki od najrazornijih potresa. Brojnim uspjesima na domaćim i međunarodnim natjecanjima oduševljavali su nas srednjoškolci te studenti bjelovarskog Veleučilišta.
Sjajni sportaši
Sjajna je bila i sportska 2019. Bjelovarčanin Petar Gorša briljirao je na Svjetskom kupu u Brazilu, gdje je osvojio zlato u trostavu te srebro u disciplini zračna puška 10 metara. S razlogom je proglašen najboljim hrvatskim strijelcem u ovoj godini. Ponosili smo se i njegovim kolegom i svojevrsnim učenikom Miranom Maričićem, koji je u finalu Svjetskog kupa u Kini bio sedmi. Igrom su nas oduševljavale i igračice Ženskog rukometnog kluba Bjelovar koje, osim na domaćem trenu, odlučno gaze i u Europi. Nakon što su u prvom kolu Challenge Cupa ‘pomele’ Portugalke iz kluba Alavarium Love Tiles, u siječnju će snage odmjeriti s ekipom izraelskog Maccabi Rishona. U atletici je ‘rasturala’ mlada Dora Dent, u stolnom tenisu Ivana Grgić, mnoštvo medalja s različitih natjecanja donijeli su tekvandoisti ‘Omege’ i ‘Foxa’. I za našim paraolimpijcima je sjajna godina – Deni Černi i Josip Slivar zabilježili su sjajni nastup na svjetskom prvenstvu u atletici.
I kad je riječ o kulturi, zanimljivih sadržaja, kakvih se ne bi postidjele niti daleko veće sredine, nije nedostajalo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. U Bjelovaru su nas ponovno oduševili IPEW, BOK Fest, DOKUart, Božićni Gala koncert, uživali smo u nastupima svjetski poznatih umjetnika, kao što je Stefan Milenković, a Gradski muzej u Bjelovar je nakon 40 godina vratio Ivana Meštrovića. Daruvarskih ’10 dana astronomije’, garešnička ‘Gariglazbijada’, grubišnopoljsko Marinje, ‘Bojani Božić u Bojani’, Božićna priča obitelji Salaj, samo su djelić onoga što je bilo na raspolaganju domaćima, ali i brojnim turistima koji su ove godine svratili u županiji.
Novi mediji
Sve to revno su tijekom 2019. pratili lokalni mediji kojima su se ove godine pridružila i dva nova. Jedan od njih je županijski Alfa radio koji je s emitiranjem krenuo 1. lipnja, na poznatoj frekvenciji 100,1 MHz. Iako po koncesiji županijski, doseg slušanosti Alfe pokriva područje sedam županija središnje Hrvatske te Grada Zagreba, a upornost, trud i zalaganje malobrojne ekipe ubrzo je dalo rezultata. Već prva ispitivanja slušanosti pokazala su kako je Alfa radio najslušaniji u županiji i gradu Bjelovaru te kako mu slušanost raste u ostalim dijelovima središnje Hrvatske. Uz novi regionalni radio, pred sam kraj godine s radom je krenuo informativni portal središnje Hrvatske koji upravo čitate – Klikni.hr. Nastao je sa željom da se građanima središnje Hrvatske ponude točne, provjerene, korisne i zanimljive informacije, a da smo na dobrom putu svjedoči i sve veći broj klikova na naše tekstove. Hvala vam na tome!
Sve u svemu, kad se sve navedeno zbroji i oduzme, 2019. godina i nije bila tako loša. No, kako u novu valja zakoračiti s puno optimizma, ne preostaje nam drugo nego poželjeti da nova, 2020. svima bude još bolja i uspješnija!
Godina 2019. u središnjoj Hrvatskoj
Projekt ‘Zagrebački Manhattan’ te s njim povezana drama oko izmjena Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba obilježili su 2019. u hrvatskoj metropoli. Optužbe na račun zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića pljuštale su na sve strane, no oporba nije uspjela u svojim namjerama pa je, po mnogima kontroverzni, nacrt GUP-a na koncu dobio zeleno svjetlo resornog ministarstva. Druga tema o kojoj se ponajviše govorilo u Zagrebu ove godine bilo je poskupljenje odvoza otpada koje je također izglasano ovih dana pa će od veljače Zagrepčani morati dublje posegnuti u džepove zbog te stavke u kućnim budžetima. I tu je Milan Bandić došao na svoje, a tijekom godine nisu mu ozbiljnije naštetili niti manji i veći skandali, kao što su napadi na novinarke, potvrđivanje optužnice u aferi Agram i sl.
Skandala nisu bili lišeni ni drugi gradovi u središnjoj Hrvatskoj. Možda najvećem svjedočili smo u Virovitici iz čijeg je proračuna misteriozno nestalo 17 milijuna kuna. Gradske vlasti odmah su insinuirale kako je za nestanak novca odgovoran pročelnik za financije Siniša Palm koji si je, prema službenom policijskom izvješću, oduzeo život, pa je pitanje hoće li prava istina ikad izaći na vidjelo. Po povećalom javnosti našao se i Virovitičanin Josip Đakić, šef državne HVIDR-e, čiju je smjenu zatražio dio članstva jer, tvrdili su, ne zastupa dobro interese hrvatskih branitelja. No, pokušaj smjene neslavno je propao, a Đakić zadržao poziciju.
U središtu zanimanja stanovnika Sisačko-moslavačke županije bio je pak plan Ministarstva zaštite okoliša o izgradnji nuklearnog odlagališta otpada u starom vojnom skladištu Čerkezovac kod Dvora. Protiv toga su se pobunile udruge i građani, a još uvijek je neizvjesno hoće li doći do realizacije ideje kojoj se žestoko protive i u susjednoj BiH.
Koprivničko-križevačka županija godinu na izmaku pamtit će po dobrim gospodarskih rezultatima svojih velikih tvrtki. Podravka je tako u prvih devet mjeseci ove godine zabilježila rast prihoda od 160 milijuna kuna, a godina je za tu kompaniju bila posebna i zbog 60. rođendana njihovog svjetski poznatog brenda – Vegete. U susjedni Đurđevac pak hrlili su ljudi iz cijele zemlje i šire zbog još jedne sjajne izložbe u tamošnjem Gradskom muzeju. Nakon Picassa i Chagalla, na red je stigao Salvador Dali, dok za iduću godinu Đurđevčani najavljuju još jednog velikana – Leonarda da Vincija.
Slavica Trgovac Martan