MISIJA ANTARKTIKA Znanstvenik naših korijena u ekspediciji na kraju svijeta

Prof. dr. sc. Hrvoje Tkalčić, australski geofizičar, inače rođeni Bjelovarčanin, nastavlja oduševljavati znanstvenu zajednicu novim projektima. Nakon što je prošle godine svijetom odjeknula vijest kako je potvrdio 80 godina staru teoriju o čvrstoći Zemljine jezgre, ovih dana mediji diljem planeta raspisali su se o njegovom novom pothvatu. Riječ je o postavljanju mreže seizmografa na dno Južnog polarnog oceana između Novog Zelanda i Antarktike, kod otoka Macquarie, na mjestu jakih oceanskih struja i velikih valova, uz pomoć kojih bi se trebalo utvrditi zbog čega upravo na tom dijelu planeta nastaju najsnažniji potresi. Izazovan projekt podrazumijeva dvije znanstven ekspedicije. Prvo će u ožujku iduće godine iz tasmanijske luke u Hobartu krenuti brod Investigator s instrumentima koji će biti raspoređeni na oceansko dno, dok će se nakon godinu dana brod sa znanstvenicima vratiti po njih te naknadno očitati zabilježena mjerenja. Više o jednom od najvažnijih projekata u svojoj karijeri Hrvoje Tkalčić otkrio je za portal Klikni.hr.

Otkrivanje tajni unutrašnjosti zemlje

-Lokacija na kojoj ćemo postavljati instrumente je doista neobična. Interesantna nam je jer bi istraživanje podzemlja ispod oceana u tom dijelu svijeta moglo dovesti do važnih otkrića o tome kako nastaju subdukcijske zone koje su dio tektonike ploča. Tamo se dogodio najveći podvodni potres 20. stoljeća u području bez dokumentirane subdukcije, potres o kojem zapravo znamo vrlo malo, a još manje razumijemo uzroke njegovog nastanka – pojašnjava prof. Tkalčić, dodajući kako bi ovo istraživanje moglo dokazati i kako se na južnoj zemljinoj polutci rađa nova subdukcijska zona. Moguće je, kaže, da se za vrijeme istraživanja dogodi i koji manji lokalni potres, što bi bila dodatna vrijednost za istraživanje.

– Izuzetno je važno razumijevanje mehanizma nastanka potresa u toj regiji iz razloga što bi neki budući potres mogao dovesti do tsunamija koji bi mogao zaprijetiti svim zemljama na obalama Indijskog oceana. Daljnji cilj projekta je „osvjetljavanje“ duboke unutrašnjosti Zemlje metodama koje nastojimo usavršiti, a jedna od njih je pojačavanje slabih signala samom konfiguracijom mreže instrumenata u obliku spiralnih krakova. To će biti i odlična prilika da pokusamo metodama suvremene seizmologije zabilježiti kretanje oluja, dinamiku leda te migracije kitova, da spomenem samo neke od egzotičnih prirodnih fenomena – kaže naš sugovornik.

Uz Hrvoja Tkalčića, na istraživačkom brodu će biti još 40-ak članova posade, među kojima 25 znanstvenika iz cijelog svijeta koji vjeruju u uspjeh svoje ekspedicije, no svjesni su rizika koje on nosi.

-Osim olujnog oceana i svega što ide s tim, najgore što bi nam se moglo dogoditi je to da se neki od tih instrumenata uopće ne vrate na površinu kad nakon godinu dana budemo išli po njih. Osim toga, ono što predstavlja izazov je kvaliteta zapisa instrumenata, koji su u tim uvjetima, kilometrima ispod površine oceana, izloženi velikom šumu. Na neki način, to se može usporediti s tehnologijom i uvjetima kojima je bio izložen prvi seizmometar kojeg je sonda Viking ponijela na površinu Marsa. Htio bih još istaknuti to da se podaci ne emitiraju u realnom vremenu, nego ih instrumenti bilježe godinu dana, tako da će neizvjesnost potrajati dok se nakon druge plovidbe ne vratimo kući – tumači Tkalčić, kojemu ovo nije prva ovakva znanstvena avantura. Do sada je sudjelovao u desetak ekspedicija, uglavnom postavljanja seizmometara u izoliranim krajevima Australije, mjestima na koje jedva da je stupila ljudska noga.

Projekt prepoznala i australska Vlada

-Te ekspedicije nisu bile nimalo lake u logističkom, a niti u fizičkom smislu, no ovo je, naravno, nešto sasvim drugo. Logistička noćna mora u smislu da je trebalo napisati čak četiri različita prijedloga projekta, i biti izabran za novčanu nagradu, od sredstava za istraživački brod koje prelaze 5 milijuna dolara, do sredstava koja će poduprijeti kupnju dodatnih instrumenata te znanstveni rad na ovome projektu. Ovo predstavlja poseban izazov jer je projekt koji otvara nove puteve za australsku znanstvenu zajednicu. Naime, bit će to prvi puta da će se koristiti seizmometri, također u vrijednosti od oko 5 milijuna dolara, koji su kupljeni novcem građana Australije za potrebe bazične znanosti, a još do sada nisu korišteni u te svrhe – zaključuje prof. Tkalčić.

 

 

Predavanja za mlade u Hrvatskoj

U ranijim razgovorima za medije prof. dr. sc. Hrvoje Tkalčić s ponosom je isticao kako je na pojedinim svojim projektima surađivao s mladim znanstvenicima iz Hrvatske koji ostvaruju izvanredne rezultate na različitim područjima. S druge strane, kad se mogućnosti hrvatskih učenika i studenata promatraju kao cjelina, temeljem različitih međunarodnih testiranja, kao što su PISA testovi, stvar ne izgledaju najbolje. Prof. Tkalčić vjeruje kako je to moguće promijeniti.

– Sve počinje sustavom vrijednosti i kućnim odgojem, a nastavlja se u školi. Kao roditelji, imamo veliku odgovornost prepoznati interese i talente naše djece i onda ih znati njegovati i biti djeci podrška na njihovom putu. PISA i slični testovi imaju važnu ulogu u konstantnom preispitivanju kvalitete edukacijskih sustava, načina na koji se stječu nova znanja i vrednuju rezultati i vidim ih kao nešto pozitivno iz čega se može samo naučiti – kaže prof. Tkalčić.

Iako već godinama živi i radi u Australiji, s Hrvatskom stalno održava veze.

-Nastojim doći u Hrvatsku svake godine nakon European Geosciences Union konferencije u Beču ili posjeta drugim sveučilištima u Europi, a onda obično i u Hrvatskoj održim predavanja. Lani sam tako održao predavanja u Zagrebu i Ljubljani. Ovaj put postoji mogućnost da posjetim i nekoliko srednjih škola u raznim dijelovima Hrvatske koje su me kontaktirale na vrlo entuzijastičan način. Bit će mi to izuzetno drago. Ako negdje uspijem inspirirati i jednog jedinog učenika da se posveti znanosti za dobrobit svih ljudi svijeta, moja misija će biti ispunjena – zaključuje prof. Tkalčić. (Slavica Trgovac Martan)