Stručnjakinja za kibernetičku sigurnost Maja Tadić savjetuje kako sigurno trgovati na internetu!
Posljednjih nekoliko godina, posebice od početka pandemije koronavirusa, računalne prijevare na području naše županije sve su češće. Više o njima, pojasnila je Maja Tadić, policijska službenica za kibernetičku sigurnost i digitalnu forenziku u policijskoj upravi Bjelovarsko-bilogorskoj.
– Građani najčešće prijavljuju financijske prijevara. Vrlo često su to one koje se tiču oglašavanja. Dakle: stave neku robu na prodaju, uskoro im se javlja potencijalni kupac, ali nema nikakvih pitanja, već odmah traži da mu se proizvod dostavi na kućnu adresu. Kupac pošalje link dostavne službe, a otvaranjem tog linka nerijetko oštećenici ostavljaju podatke sa svoje bankovne kartice, kao što su serijski broj, CVV, broj i rok valjanosti, čak opisuju i trenutno stanje svog računa. Vrše verifikaciju transakcije, u uvjerenju da će primiti novac za svoj proizvod, no zapravo oni uplaćuju novac na razne platforme za digitalno plaćanje – pojašnjava Tadić.
Najčešće žrtve takvih kibernetičkih napada imaju između 20 i 50 godina, dok su one starije generacije često žrtve pri internetskoj kupovini. Evo i koji su znakovi za uzbunu kada je riječ o internetskoj prodaji i kupovini.
– Zlatno pravilo je – vi kao prodavatelj, kupcu morate dati samo IBAN, broj računa. Njemu ništa drugo ne treba kako bi uplatio novac. Nikad nikome ne treba dati serijski broj kartice, niti CVV, niti rok valjanosti, to vas čak ni u banci ne traže. To je zlatno pravilo da ne postanete oštećeni – kaže Tadić.
Naime, čak i službene internetske stranice kada je riječ o plaćanju, u jednom trenutku prebacuju taj proces na aplikaciju osobnog internetskog bankarstva kroz koje se mogu uplatiti novci. No, osim prevara pri internetskoj prodaji i kupovini, treba biti oprezan i kada je riječ o mailovima banaka.
– Kada zaprimimo takav mail, moramo biti vrlo oprezni i dobro pogledati mail pošiljatelja. U detaljima maila može se vidjeti adresa pošiljatelja, a ono što je bitno je ono što se nalazi iza znaka “@”. Taj nam dio maila pokazuje je li riječ o stvarnom mailu banke ili nekom pokušaju prevare. Uvijek možete i na stranicama banke provjeriti koju domenu oni imaju i tako ćete provjeriti je li doista mail stigao od banke ili ne. Ili ih možete i telefonski kontaktirati – pojašnjava naša sugovornica.
Tadić ima i par korisnih savjeta za sve one koji vole obavljati internetsku kupovinu.
– Sve ono što zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno to i je. Ne možete u kratkom vremenskom roku dobiti vrlo veliku količinu novca, osim ako ne uplatite loto i pogodite brojeve – šali se Tadić i dodaje – Molim građane da, što se tiče investicijskih prijevara i ulaganja u kriptovalute, prvo detaljno prouče taj proces jer je velika količina informacija dostupna na internetu. Dakle, treba se dobro informirati i ne dopustiti da bilo tko pristupa vašem računalu ili mobitelu putem bilo kakvih aplikacija za udaljeni pristup. Nikad nemojte slati fotografiju svoje bankovne kartice ili osobne iskaznice, jer su ta dva dokumenta identifikatori za otvaranje računa, pa ih netko može zlouporabiti. Kad nešto prodajete, nikako nemojte davati ništa drugo osim broja računa, a kada zaprimate mail, dobro gledajte s koje adrese je nešto pristiglo – savjetuje.
Za kraj, valja napomenuti da ako sumnjate da ste prilikom internetske kupovine prevareni, a uključena je vaša kartica, svakako je potrebno nazvati banku i blokirati karticu. Potrebno je tražiti povrat novca, a ako do njega ne dođe, potrebno je podići prijavu kod policije.