Završen dokumentarni serijal koji će ispraviti veliku povijesnu nepravdu

Kakav bi bio tijek Domovinskog rata da nije bilo prvih ratnih operacija na području Bilogore i Slavonije? Odgovor na to pitanje nikada nećemo saznati, a možda je i bolje tako. Jer, sudionici spomenutih ratnih zbivanja uvjereni su kako je baš u Otkosu 10, Orkanu 91 i Papuku 91, prvim napadnim operacijama u Domovinskom ratu, slomljena kralježnica Miloševićevoj ideji o Velikoj Srbiji.

Ta presudna ratna zbivanja na samom početku hrvatske borbe za slobodu detaljno su opisana u najnovijem dokumentarnom serijalu „Otkos/Orkan/Papuk – Propast projekta Velike Srbije“ koji je, prema ideji Željka Brkića, režirao Miljenko Manjkas. Tijekom posljednje tri godine Manjkas i njegov tim odradili su čitav niz intervjua s ratnim zapovjednicima i drugim svjedocima tog vremena, što je rezultiralo filmskom pričom u sedam nastavaka koja detaljno opisuje sam početak Domovinskog rata na Bilogori i u zapadnoj Slavoniji. Svaka epizoda upotpunjena je i filmskim ilustracijama koje su snimane na autentičnim lokacijama, a serija bi uskoro trebala biti predstavljena javnosti.

Komadanje Hrvatske

Serijal započinje opisom događaja tijekom kasnog proljeća i ljeta 1991. godine. Već tada je bilo jasno da ni taj dio Hrvatske neće zaobići rat. Zaredale su pobune srpske manjine u Hrvatskoj, blokada prometnica, ubojstva, protjerivanje Hrvata… JNA je otvoreno stala na stranu srpskih pobunjenika pa će već u listopadu ’91. zamišljena granica Velike Srbije, na potezu Virovitica – Karlovac – Karlobag, srpskim generalima bila je nadomak ruke. Vojska je stajala na ulazu u Karlovac, na planinama iznad Karlobaga i nadomak Virovitice, sjever je potpuno odsječen od juga zemlje. Istodobno, na bojišnici dugoj gotovo tisuću kilometara, hrvatske snage u odsudnoj su obrani ili povlačenju, a agresor u napadu i napredovanju. U to vrijeme okupirano je preko 25 posto kopnene Hrvatske, a zapadne Slavonije gotovo 40 posto. Ostalo je još samo presjeći Podravsku magistralu i Hrvatska bi bila raskomadana.

Kako se to ne bi dogodilo, zapovjednici Operativne zone Bjelovar i Operativne grupe Posavina predložili su Glavnom stožeru HV-a pokretanje prvih napadnih operacija u Domovinskom ratu, za što su i dobili zeleno svjetlo. Hrvatska vojska koja se u to vrijeme tek formirala, odlučno se suprotstavila neprijatelju koji je po svemu bio nadmoćniji. JNA je imala školovane kadrove, na tisuće vojnika, tenkova, pušaka i drugog oružja kojim su velikodušno opskrbljivali lokalne pobunjenike s kojima su usko surađivali. Ipak, hrvatske vojnike u akcije je vodila silna želja da se odupru neprijatelju i obrane domovinu. Uz pomoć školovanih kadrova koji su napustili JNA kako bi stali u obranu Hrvatske, krenuli su u akcije koje će odraditi daljnji tijek Domovinskog rata.

Stvarni značaj

Gotovo istodobno započele su operacije Otkos 10 i Orkan 91, a nešto kasnije kreće i operacija Papuk 91. Presudna je bila i akcija oslobođenja vojarne u Bjelovaru. Zahvaljujući svim tim aktivnostima te požrtvovnosti Hrvatske vojske i, na žalost, uz velike žrtve, u manje od dva mjeseca oslobođeno preko dvije tisuće kvadratnih kilometara zapadne Slavonije, preko 150 naselja i četiri magistralne ceste. Drugim riječima, 1991. oslobođen je četiri puta veći teritorij nego u Bljesku četiri godine kasnije.

Upravo zbog toga čudi što se prve oslobodilačke operacije u Hrvatskoj u javnosti danas rijetko spominju. Zašto je tomu tako, u novom Manjkasovom serijalu pokušali su odgovoriti neki od sudionika tih ratnih zbivanja. Ovaj projekt prvi je ozbiljniji pokušaj da se prikaže stvarni značaj tih bitaka, presudnih za hrvatsku slobodu, te da se time ispravi povijesna nepravda.

Ovaj tekst sufinanciran je od strane Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.