Umjetna inteligencija otkrila mučan slučaj u Bjelovaru: Stevan Radanović počinio strašan zločin

Tijekom izvođenja radova konstrukcije obnove zgrade starog zatvora u Bjelovaru, majstori su među gredama pronašli vrijedan dokument iz 1813. godine. Riječ je o dokumentu naziva Sumarna odluka koja se sastavlja nakon saslušanja i dostavlja apelacijskom sudu.

Stravičan zločin

– Ovdje se radi o ispitivanju svjedoka Stevana Radanovića starog 40 godina rodom iz Deanovca kod Ivanića, oca dvoje djece koji se nalazio u pritvoru jer je pretukao svoju trudnu ženu koja je nakon toga rodila dijete koje nije preživjelo noć. Radanović je tvrdio da ju je udario po glavi, ne po tijelu, a da je to napravio jer je ona četiri dana izbivala iz kuće te navodi da je ona prije toga bila bolesna, pokušavajući tako opravdati uzrok smrti novorođenčeta – otkriva Martina Krivić Lekić, ravnateljica Državnog arhiva u Bjelovaru.

Pojašnjava kako se u vojnim komunitetima preslušavanje svjedoka vršilo u prisutnosti sindika i tri prisjednika tako da su na kraju ovog dokumenta potpisani vjerojatno prisjednici koji su bili kapetani kumpanija Berek, Čazma i Gudovac. Inače, ovaj rukopis je pisan na njemačkoj gotici čije je čitanje vrlo zahtjevno. Upravo zato je za otkrivanje njegovog sadržaja korištena i umjetna inteligencija, odnosno platforma za prepoznavanje rukopisa – Transkribus.

– Oko dijelova koje ova platforma nije mogla raspoznati pomogao nam je kolega povjesničar Juro Bijelić koji nam je prošle godine pomogao organizirati radionicu čitanja njemačke gotice. Nadamo se i ove godine održati nekoliko radionica čitanja njemačke gotice jer se ne možemo osloniti samo na platforme umjetne inteligencije koje su još uvijek u razvoju. Grad Bjelovar je bio vojni komunitet u okviru vojne granice stoga se, kako bi mogli kvalitetno istraživati prošlost našeg grada, moramo usavršavati u tom smjeru jer imamo dosta gradiva upravo iz tog perioda – ističe Krivić Lekić.

Zgrada na planu grada iz 1772. godine

Inače, zgrada starog zatvora čija je konstrukcija obnova upravo u tijeku je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro te je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Ova jednokatna uglovnica nastala je spajanjem dviju pravokutnih građevina, a pročeljima je orijentirana prema Ulici Matice hrvatske i Trumbićevoj ulici.

– Stariji dio zgrade čini krilo na Trumbićevoj, a ucrtana je na najstarijem planu grada Bjelovara iz 1772. godine, na kojem je označena crvenom bojom, bojom javnih zemaljskih zgrada. Zgrada je u legendi upisana kao zgrada pukovnijske tamnice. Katastarski plan iz 1828. godine prikazuje već formiranu uglovnicu današnje tlocrtne dispozicije koja je u funkciji pukovnijskog zatvora i sudaca. Na planu iz 1892. godine svrstana je među zemaljske zgrade pravosudne uprave – kao sud i zatvor Križevačke pukovnije, kasnije kotarski sud. Zgrada starog zatvora, u svojim najstarijim slojevima, pripada najstarijim bjelovarskim građevinama iz vremena njegova nastanka. Dogradnja iz 19. stoljeća u potpunosti je sačuvala svoju baroknu artikulaciju i volumene iz čega proizlazi njezina visoka arhitektonska i povijesno-umjetnička vrijednost. Zgrada ima i povijesnu dimenziju kao zgrada nekadašnje pukovnijske tamnice, zatvora i sudska zgrada, odnosno kao svjedočanstvo jednog vremena i života Bjelovara krajem 18. i tijekom 19. stoljeća. Također, neupitan je njen urbanistički značaj u artikulaciji križanja Ulice Matice hrvatske i Trumbićeve ulice – napominje Ljubica Trumbetaš iz Konzervatorskog odjela u Bjelovaru.