Danas se šaraju pisanice kojima su stari Bilogorci pripisivali čudesne moći

Piše: Tomislav Matić, viši kustos u Gradskom muzeju Bjelovar

Na Veliki petak na Bilogori se tradicionalno počinju ukrašavati pisanice, ali oni zahtjevniji počet će se ukrašavati i puno prije.

Već u 5. stoljeću sveti Augustin spominje da jaje kršćanima predstavlja simbol Kristova uskrsnuća i vječnog spasa, ali se tek u srednjem vijeku oko 1.000 godine po Kristu, počeo širiti običaj izmjeničnog darivanja ovog simbola među kršćanima o blagdanu Uskrsa. Dugo vremena taj se običaj održao i posebno razvio na selu jer su ljudi na selu u izravnoj vezi sa prirodom pa su dulje čuvali uspomene na poganske običaje slavljenja proljeća (buđenje prirode – početak novog života). Što se više običaj ukorjenjivao i razvijao to su darivana jaja bivala sve ljepša i šarenija pa od tuda i nazivi šarati, pisati=pisanica. Obojeno jaje prema narodnom vjerovanju simbol je života, izvor snage i postanka, ali i zaštita od zlih sila. Obojeno jaje imalo je posebnu magijsku moć. Bilo je čuvar kuće i imanja. Djecu bi se trljalo tim jajetom da bi bila zdrava. Uskrsno jaje će pridonijeti da žetva i ljetina budu obilne. Ukrašeno jaje valja staviti i u sjeme koje sijemo, pa će ljetina biti sačuvana od tuče. U nekim našim  krajevima se jaje zaoravalo u prvu brazdu kako bi štitilo usjev na polju.

Pisanice se izrađuju kao dar onome koga želimo obradovati i istinski mu zahvaliti na svemu. Simbolika motiva pokazuje kome je koja pisanica namijenjena.

Tako se pisanica sa motivom grablji daruje gazdi kuće, pisanica s hrastovim lišćem daje se starijoj osobi kao simbol dugovječnosti, pisanica s tri vrste žita mladoj ženi za plodnost, pisanicu sa zecom dobiti će malo dijete koje treba prohodati, a ono sa ptičicom će dobiti dijete koje treba progovoriti.

 

Momak i djevojka razmijenit će pisanice sa cvijećem koje nosi ljubavnu simboliku. Svakako se cijeni lijepo izrađena pisanica jer ona pokazuje trud i poštovanje osobe koja ju je poklonila.

U našim krajevima Bilogore među najstarijim tehnikama bilo je ukrašavanje jajeta voskom. Trebalo je imati puno strpljenja, te vještu i preciznu ruku.

Ukrašavanje jajeta preslikom – tehnika faksimiliranja drugi je način ukrašavanja. Stavio bi se list biljke na jaje, sve bi se ovilo u tanku čarapu i pustilo u boju. Nakon bojanja čarapa i list se skidaju i ostaje preslika lista na jajetu.

Posebno teška i zahtjevna tehnika bila je opletanje jajeta koncem. Ovo je bila vrlo raširena tehnika ukrašavanja jajeta u bilogorskom kraju. Koncem je jaje bilo opleteno vodoravno i okomito tako da se dobila rijetka geometrijska mreža. Drugi stil je bio opletanje cijelog jajeta koncem pa bi se dobila kombinacija krugova i kvadrata.

 

Isto tako, vrlo zastupljena tehnika u našem kraju bila je ukrašavanje jajeta  struganjem po obojenom jajetu britvom ili nožićem. Ova tehnika je izrazito zahtjevna i zahtjeva preciznost i strpljivost u izradi.

Ornamentika ukrašavanja bila je različita; od biljnih i životinjskih motiva, do geometrijskih i motiva vezanih za poljoprivredu (alat i sprave koje su se upotrebljavale za obradu zemlje). Posebno su bila cijenjena jaja ukrašena svastikom. Vjerovalo se da takvo jaje ima magijsku moć i da donosi sreću. Svastika, čija riječ dolazi od riječi svasti što znači – sreća, zdravlje, je križ sa četiri jednaka kraka od kojih svaki završava pod pravim kutom. Bio je prikazan u okretanju prema kazaljci na satu, tj. kako se okreće i Sunce. Kasnije su taj simbol uzeli nacisti, a znak okrenuli u drugom smjeru, kontra okretanju Sunca ili kazaljke sata što znači onda i kontra od sreće, zdravlja i svega pozitivnog.

Najčešća boja kod ukrašavanja pisanica bila je crvena – simbol ljubavi ali i mučeništva, zatim crna – boja tuge, ljubičasta – boja pokore, zelena boja prirode i nade. Sve te boje dobivale su se od raznog bilja (cikle, luka, zelja, pepela).

Fotografije: Turistička zajednica Bilogora-Bjelovar