Moslavačka gora krije drago kamenje od kojeg je izrađena i kruna za jednu norvešku princezu!

ČAZMA – Zaljubljenik u prirodu i Moslavačku goru, Mladen Kolenc (61) iz Donjeg Miklouša kod Čazme, prije nekoliko je dana i službeno donirao vrijednu donaciju Centru za kulturu, Gradskom muzeju Čazma. Riječ je o 72 uzroka poglavito geoloških uzoraka, odnosno kamenja. I iako je donaciju predao još prošle godine, trebalo je odraditi analizu kako bi se znalo koliko je ona vrijedna.

– Mi u kamenje nismo pretjerano upućene, jer oni ne ulaze u naše primarno znanje, društveno-humanističke znanosti. Pa su nam oko otkrivanja vrijednost donacije pomogli s PMF-a s odsjeka za geologiju, doktorica Petrinec i doktor Marković koji su nam pregledali sve to kamenje kako bi znali što nam je gospodin Kolenc dao. Mi smo to primili još ranije, ali je trebalo neko vrijeme da se odradi analiza. Građani će to moći vidjeti u sklopu našeg stalnog postava, koji se trenutno priprema. No, nama je ovo iznimno važna donacija, jer svjedoči o geološkom bogatstvu Moslavačke gore – poručuju iz Muzeja.

Gospodin Mladen inače, strastveni lovac, ribolovac, gljivar, planinar – zaljubljenik u prirodu, napominje kako ovo nije prva njegova donacija čazmanskom muzeju, s kojim voli surađivati. Ranije im je dao i vrijednu zbirku keramike koju je također pronašao na Moslavačkoj gori. Nju je, baš kao i geološke pronalaske, našao u jednostavnoj šetnji.

– Pretpostavlja se da je Moslavačka gora nekad davno bila naseljena, pa sam ja tamo slučajno, u šetnji, našao na keramiku koju sam darovao Muzeju. Tad sam im rekao da imam i dosta pronađenog geološkog materijala. Ipak, ja nisam znao što je to. Samo sam rekao da imam kamenje i da znam da je tvrdo – priča nam kroz smijeh Kolenc.

Skupljao ih je na osnovu ljepote i neobičnosti oblika i to su bili jedini kriteriji kojima se vodio. Muzeju je darovao dio prikupljenih uzroka i nakon njihove detaljne analize saznao da je zbilja zanimljivo i staro.

– Znam samo da se četiri kamena s Moslavačke gore već od ranije nalaze u Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu, a ova zbirka u Čazmi bit će još opsežnija i bogatija. Pronašao sam i neke fosile, što je dokaz da je tu bilo Panonsko more, pa se i oni nalaze u toj poklonjenoj zbirci. Nije nešto posebno, što se mene tiče, ja sam to s guštom poklonio. No, želim neka se zna, neka buduće generacije vide što je to Moslavačka gora i da je treba kao takvu poštovati i voljeti – dodaje taj znalac i napominje da Moslavačku goru treba promovirati i zaštiti.

O samom kamenju, priča nam, dobio je povratno opisne informacije, pa ne zna koliko su stari, no napominje kako su mu djelatnice muzeja ranije rekle da bi mogli biti stari oko 80 milijuna godina. Sve ga to fascinira jer, uz sve te hobije koje prakticira u prirodi, obožava Moslavačku goru i njezinu povijest. Strastveno će informacije o njoj promovirati kad god mu se pruži prilika.

– Informacije koje se mogu provjeriti su i da Moslavačka gora, osim ruda i minerala, ima i dragog kamenja. Kruna norveške princeze je napravljena dragim kamenjem s Moslavačke gore, a radio ju je draguljar iz Zagreba. Podaci se nalaze u Muzeju za umjetnost i obrt. Kad smo razgovarali s njima, pitali smo mogu li nam otprilike reći otkud potiče drago kamenje, to nas je zanimalo informativno, ali nisu nam htjeli reći. To će, očito, zauvijek ostati tajna – priča misteriozno Kolenc.

Za kraj, dodaje kako sa šetnjama i traženjima geoloških uzoraka ne planira stati. Lutanja Moslavačkom gorom njegov su strastveni hobi i s njim će, kao i pričanjem o samoj gori, nastaviti još dugo vremena, sve dok svima ne pokaže i dokaže koliko je divna Moslavačka gora.

FOTO: Facebook Centar za kulturu, Gradski muzej Čazma