Lastavica je sve manje, a razlog je zaista tužan

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

Vjerovali ili ne, danas je Dan lastavica. Ove malene ptice selice obično su jedan od prvih vjesnika proljeća. Teže tek 20-ak grama, a unatoč svojoj skromnoj gramaži svake godine dvaput prelaze put do toplijih krajeva dug tisuće i tisuće kilometara. Naime, iako su zime južne Europe dovoljno tople da bi i ondje mogle prezimiti, lastavice prelaze čitav Mediteran i Saharu kako bi došle do područja na kojem će prezimiti. Hrvatske lastavice zimuju u središnjoj Africi što znači da prelijeću otprilike pet tisuća kilometara. Kada se na proljeće vraćaju, najčešće se vrate u svoja stara gnijezda, a upravo ova činjenica već stoljećima fascinira čovjeka.

Nažalost, posljednjih je godina lastavica sve manje. Ovaj trend zamijetili su i u Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Bjelovarsko-bilogorske županije. Tamošnji glavni čuvar prirode Milan Obranović otkriva kako ova javna ustanova kontinuirano provodi monitoring na području veličine kilometar s kilometar, a svake četiri godine se vraćaju na ista mjesta, odnosno iste adrese. Tijekom tih monitoringa zamijećen je sve manji broj lastavica u čijoj je podlozi sve manji broj ljudi na selu. Lastavica je, naime, poznata seoska ptica koja svoja gnijezda gradi u štalama, no posljednjih godina popunjenih štala sve je manje.

– Problem je stanovništvo. Nema ljudi pa nema ni stoke, a lastavice se ne vraćaju u prazne štale. Naime, one se hrane kukcima koji lete po štali. Kako se smanjuje broj stoke, tako je sve manje i manje lastavica. Lastavice nemaju GPS pa ne možemo pratiti njihov odlazak, dolazak i njihova kretanja, ali činjenica je da njihova gnijezda popunjavaju vrapci i druge vrste ptica. Ne znam postoje li znanstvene studije na ovu temu, ali to je ono što smo mi zamijetili na terenu – kazao je Obranović dodavši kako je slična situacija i s rodama.

-Povećava se broj gnijezda na banderama, a smanjuje na kućama. Razlog je isti. Tamo gdje nema života u dvorištu, nema ni roda jer i one vole biti u društvu čovjeka – zaključuje naš sugovornik.


PODIJELI S PRIJATELJIMA!