Zbog aktualne situacije uzgajivači povrća štede na grijanju plastenika

U medijima su odjeknule slike polupraznih polica s povrćem u Velikoj Britaniji. Dijelom zbog brexita, dijelom zbog problema u zemljama izvoznicama. Podigla se na to i pokoja obrva u Hrvatskoj jer sami uzgojimo tek 63 posto potreba za povrćem što znači da ovisimo o uvozu. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković smiruje situaciju i poručuje kako nestašica neće biti, moći ćemo dakle jesti krumpira, tikvica, rajčica i kupusa koliko želimo ili koliko si možemo priuštiti, a to je već drugi par rukavica koji ovisi i o tome koliko će sami proizvođači morati podići cijene jer i njima su u posljednjih godinu dana troškovi drastično porasli.

-Gorivo nam je otišlo 300 posto, gnojivo 400 posto, sadni materijal 30 do 50 posto, a zemlja za presadnica 40 posto, kontejneri za sijanje 30 do 50 posto – navodi predsjednica udruge Zagrebački povrtlari Marina Galović.

Zbog skupog grijanja mnogi uz to štede u plastenicima koje su preko zime ostavili hladnima. Svoju je proizvodnju premaknuo i bjelovarski uzgajivač povrća Davor Krce koji se tijekom zime odlučio na kulture koje zahtijevaju manje grijanja poput salate i blitve dok s ostalim kreće kasnije. Na to je, ističe, primoran jer mora paziti na svaku kunu, a na grijanje ode dosta kuna, odnosno eura. On za grijanje plastenika koristi drvnu sječku za što je pak potrebno dosta električne energije.

-Mi smo se ove i prošle godine odlučili za zimski period bez grijanja već samo na proljeće imamo lagano dogrijavanje jer trošak električne energije i goriva potrebnog za pripremu drvne sječke je dosta velik i onda bi izlazna cijena povrća trebala biti jako velika. Ne vidimo poantu u tome, pa startamo kasnije – kaže Krce.

Krajnju cijenu, ceh na kraju nažalost plaćaju kupci jer su prema riječima Marine Galović cijene sada 30 do 50 posto više u odnosu na prošlu godinu. No, nisu više samo cijene domaćeg povrća.

-Ove godine su cijene povrća značajno porasle, a jako ovisimo o uvozu pri čemu su i vani troškovi proizvodnje jako narasli. Sada u biti vidimo koliko smo nepripremljeni s proizvodnjom hrane i koliko ovisimo u uvozu – napominje Krce.

Upravo uvoz guši domaću proizvodnju koja je ionako nedostatna, upozorava predsjednica Zagrebačkih povrtlara.

-Konkretno na mom OPG-u smo krenuli brati rotkvicu s kojom izlazimo u veleprodaju, a tržište je već preplavljeno s uvoznom rotkvicom iz Italije koja je u prodaji na mojoj proizvodnoj cijeni, a tako je i s ostalim kulturama – ističe Galović i tumači kako je tako jer u Italiji berbu rade strojno, a ona ručno čime su i troškovi veći.

S tim se sve teže nositi, pa je samo u posljednje dvije godine deset OPG-ova iz njene udruge reklo zbogom povrću.