Banke ne žele da im se vlada petlja u dobar posao

Hrvatski građani od danas novac mogu posuđivati ne samo bankama, nego i vladi, pri čemu vlada nudi upečatljivo bolje kamate od banaka. Vlada izdaje milijardu eura u obveznicama s minimalnom kamatnom stopom od 3,25 posto, rokom dospijeća od dvije godine i minimalnim upisom od 500 eura. Želite li oročiti 500 eura u banci na razdoblje od dvije godine, dobit ćete kamatu od točno 0,04 posto, odnosno 40 eurocenti.

Istovremeno, država vam nudi 33 eura i 3 eurocenta. Nije to neki iznos od kojega ćete se obogatiti, ali je neusporedivo veći od onoga koji će vam ponuditi u banci.

Izdavanje narodnih obveznica novi je korak prema financijskom opismenjivanju hrvatskih građana, korak koji je logičan nakon što je Hrvatska preuzela euro.

Dakako, bankarski sektor ne gleda s oduševljenjem kada mu netko želi preuzeti dio kolača, koliko god taj dio bio mali. Bankama je draže da one posuđuju novac hrvatskoj vladi i za to naplaćuju kamatu od 2,5 posto, a novac za tu potrebu uzimaju od hrvatskih građana uz kamatu od 0,04 posto. To nije ništa loše i nezakonito, to je ono od čega banke žive.

Viša kamatna stopa

Izdavanjem narodnih obveznica hrvatska država zadužuje se uz nešto višu kamatnu stopu, ali ta razlika završava u džepu hrvatskih građana koji se na taj način, među ostalim, potiču na štednju.

Stoga, razumljivo je kada analitičar Hrvoje Stojić kaže da se Hrvatska odriče desetaka milijuna eura zbog visoke kamate. Stojić je predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca, odnosno u ovom slučaju produžena ruka banaka čiji je interes jasan – ne dopustiti državi da im se petlja u zaradu.

Izdavanje narodnih obveznica više ili manje uspješno komentirati su i brojni političari. Najviše medijskog interesa izazvale su izjave ministara koji su se za tu odluku morali tražiti „zeleno svjetlo” svojih supruga. Te su izjave dočekane na nož, umjesto da posluže kao primjer ravnopravnosti odlučivanja u braku. Brak u kojemu supruga nema pravo odlučivati o financijama svakako nije brak koji bi trebao biti uzor hrvatskim građanima.

Druga kategorija političari su koji su rekli da će ulagati ili neće ulagati, ovisno o raspoloživom novcu i načinu na koji njime raspolažu. U toj kategoriji najveći je broj političara, a njihovim odgovorima nema se što ni dodati ni oduzeti.

A tu je ona treća kategorija.

‘Indirektna pljačka’

Dalija Orešković iz Centra neće kupiti narodne obveznice jer „korumpirani HDZ poziva na ulaganje”, a Božo Petrov iz Mosta „smatra da je riječ o indirektnoj pljački građana.”

Binarne izjave koje idu po špranci „ako je HDZ, onda je korupcija”, univerzalan su odgovor anti-HDZ-a na pitanja koja ne razumiju, pa samim tim ne razumiju niti važnost tema, kao ni destruktivnost svojih odgovora.

Jer, prevedeno, Orešković daje ovakav odgovor: Neću ulagati u narodne obveznice jer ih reklamira korumpirani HDZ. Stoga ću uložiti svojih 500 eura u banku i umjesto 33,03 eura kamate dobiti 0,40 eura kamate.

Petrov: Neću uložiti 500 u narodne obveznice jer je to indirektna pljačka građana. Uložit ću ih u banku i dobiti 0,40 eura umjesto 33,03 eura. Na taj način neću biti opljačkan.