Iz Gudovca pokrenuta inicijativa osnivanja Europskog pčelarskog saveza

Hrvatska ima 9.253 pčelara koji pčelare s 460 tisuća zajednica. Godišnje se proizvede od osam tisuća do deset tisuća tona meda, a uveze se dvije i pol tisuće tona. Najveći tržišni problem domaćih pčelara je nelojalna konkurencija i patvoreni med, a takvog nema malo, na što je na Međunarodnom pčelarskom sajmu ukazala predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.

-44 posto uzoraka meda koji je inspekcija našla na tržištu je bilo patvoreno, a čak 60 posto onog koji se prodaje uz ceste – navela je Petir.

Podaci su to koji su poražavajući, ali za pčelare nisu iznenađujući jer na taj problem ukazuju godinama. Pri tome patvoreni med nije samo hrvatski problem. I u susjednoj Srbiji je utvrđeno da je na tržištu meda čak 40 posto patvorina pri čemu ih je sve teže uočiti jer je sve više krivotvoritelja meda koji su uz to sve dovitljiviji u načinima patvorenja. To je nepošteno i prema pčelarima i prema potrošačima koji vjeruju da su kupili med, a u biti su platili nešto što pčelu ni vidjelo nije. Borba protiv krivotvoritelja meda nekada nalikuje borbi s vjetrenjačama.

-Nema toliko inspektora koliko ima krivotvoritelja. Prije godinu dana smo imali i veliku akciju u kojoj su sudjelovali i inspekcija i policija i Interpol, ali kazne su male. Oni plate kaznu i idu dalje, to je kalkulirani rizik – opisuje tamošnje stanje predsjednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije, Rodoljub Živadinović.

 

U Bosni i Hercegovini slična priča s tim da se tamošnji inspektori ni ne usuđuju upustiti u rizik lova na patvoreni med.

-Ako inspektor posumnja da je med patvoren i da ga na analizu, a utvrdi se da je ispravan, da je riječ o pravom medu tada inspektor mora platiti analizu koja nije jeftina i oni se neće uopće upustiti u taj rizik – kaže član Upravnog odbora Saveza pčelara BiH, Munib Huseinagić.

Ne treba onda ni čuditi i da su rezultati sankcioniranja patvorenja meda skromni.

-Imamo jednu presudu od 1,5 godine zatvora za jednog proizvođača patvorenog meda koji ga je prodavao na tezgama pored ceste – kaže Huseinagić.

Čini se su ceste meda često sve samo ne medne, barem na ovim prostorima. Da bi se patvorinama stalo na kraj za svoje poljoprivrednike se mora isprsiti država, drže pčelari, ali isto tako se mora raditi na promociji domaćeg meda. U Hrvatskoj se to radi kroz nacionalnu staklenku, ali i znak med s hrvatskih pčelinjaka. Upravo taj znak koristi bjelovarski pčelar Zlatko Milovac. Na taj način, kaže, kupci točno znaju što kupuju jer je dostupno online.

-Na svakoj markici je serijski broj i putem njega možete vidjeti kada je med vrcan, s kojeg područja, a ako nešto s njim nije dobro to se i objavi – ističe bjelovarski pčelar.

Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet nada se da će sve više pčelara koristiti nacionalnu staklenku za med koja je, ističe, najprepoznatljiviji i najpouzdaniji znak kvalitete i podrijetla. Pozitivno je što interes za njom raste, pa je tako lani u nacionalne staklenke za med natočeno sto tona meda više nego 2021. No, patvorenje meda je širi problem, pa mu tako treba i pristupiti. Pčelari ovog dijela Europe su stoga upravo na 18. Međunarodnom pčelarskom sajmu pokrenuli inicijativu osnivanja Europskog pčelarskog saveza s jednim glavnim ciljem.

-To je da Europska unija u jednom trenutku makne patvorine i nelojalnu konkurenciju s tržišta – ističe Kocet.

Nadaju se da će udruženi to i postići jer se njihov glas u svjetskom pčelarskom udruženju ne čuje dovoljno jako.