Kada će osiguran novac doći do pogođenih u olujnom nevremenu?

Gotovo pet mjeseci nakon što je olujno nevrijeme poharalo Čazmu, Grubišno Polje, Berek, Đulovac, Ivansku, Veliku Trnoviticu i Veliki Grđevac uskoro bi konačno trebale krenuti i prve isplate odštete. Najavljivano je to prvo za kraj prosinca ili početak siječnja, potom za kraj siječnja, a prema najnovijim informacijama prve isplate, njih više od 150, bi trebale krenuti za desetak dana. Pristigla je 941 prijava štete ‘teška’ ukupno 45.648.520 kuna, a među onima koji su morali zbrajati štetu je i ratar i mljekar iz Pavlovca kod Velikog Grđevca Ivan Kolar. Objekti su mu, pretrpjeli manju štetu, ali su usjevi teško stradali. Srećom, pa je samo dan prije nevremena s deset hektara skinuo proteinski suncokret. No, velik dio soje i kukuruza je obralo, požnjelo nevrijeme.

-Imali smo osigurano od tuče, ali ovo nam polica nije pokrila jer se mora posebno uzeti polica od oluje. Kod soje su nam priznali nevrijeme i tuču jer je na nekim parcelama bilo 80 posto štete, a kod kukuruza kojeg smo imali na oko 60 hektara nam nisu ništa priznali – kaže pavlovački poljoprivrednik.

Nisu jer ga je odnio vjetar, a odnio je bome puno.

-Na 60 hektara kukuruza je možda deset vagona ostalo na zemlji što kombajn nije mogao dići. Poslije je bilo dosta kiše, a bilo je toplo tako da je kukuruz proklijao, pa ga nismo smjeli ni kupiti – opisuje stanje Kolar.

Kolar se nada da će pomoć stoga doći bilo s općinske bilo sa županijske adrese. Vlada je još početkom listopada odobrila 42 milijuna kuna pomoći koja će se isplatiti kroz dva modela – prvi za koji od Ministarstva poljoprivrede stiže pet milijuna kuna odnosno 663 tisuće eura će se isplatiti preko županijskog proračuna, a drugi model od 37 milijuna kuna odnosno 4,9 milijuna eura za što novac stiže od ministarstava graditeljstva i financija će isplatiti gradovi i općine. Za prvi model je raspisan javni poziv otvoren do devetoga ožujka, ali se novac može isplaćivati i prije zaključenja poziva. Uz to se po potrebi javni poziv može i produljiti.

-U slučaju, a to ne bih volio da se dogodi, da se pet ili deset poljoprivrednika ne javi mi imamo mogućnost produžiti ga za još pet ili deset dana – tumači županijski pročelnik za poljoprivredu Zlatko Pavičić.

No, kod tog je poziva važno znati da je riječ o potporama male vrijednosti.

-To znači da je riječ o dvadeset tisuća eura koji svaki poljoprivrednik može primiti unutar tri kalendarske godine. Npr. ako mu je na kukuruzu šteta 160 tisuća kuna, a unazad tri godine je dobio deset tisuća kuna iz gradskog ili županijskog proračuna, neće dobiti potporu od 160 tisuća kuna već će se ona umanjiti za tih deset tisuća – napominje Pavičić.

Što se većeg dijela kolača od 37 milijuna kuna odnosno 4,9 milijuna eura tiče, njega trebaju isplatiti gradovi i općine i to jednokratno, a kada će to biti još se ne zna točno.

-Poslali smo upit u samo ministarstvo da pitamo može li se pomoć isplaćivati u navratima kako će se zahtjevi obrađivati i trenutno čekamo odgovor i moramo se sada držati odluke Vlade prema kojoj jednokratno moramo usmjeriti novac prema jedinicama lokalne samouprave – ističe pročelnik za poljoprivredu.

No, u oba modela, dakle za svih 42 milijuna kuna postoji i jedno veliko ali. To ali je da odštetu mogu dobiti isključivo oni koji svoje usjeve, opremu, stambene i gospodarske objekte nisu osigurali protiv orkanskog i olujnog nevremena! Oni će dobiti sto posto odštete, a oni s osiguranjem su ovoga puta izvukli deblji kraj. Iz Bjelovarsko-bilogorske županije poručuju kako su im ruke vezane jer takve su zakonske odredbe.