Kako su ‘veliki Hrvati’ okrenuli glavu od silovatelja i dopustili im da čine što hoće
admin
27. prosinca 2022.
Sve je više-manje poznato o glasovanju u Saboru o odluci o sudjelovanju Hrvatske u misiji EUMAM, u kojoj su se trebali obučavati ukrajinski vojnici u Hrvatskoj. Za nju je glasalo 97 zastupnika, dakle, četiri su ruke ili gumbića nedostajala da se dobije potrebna dvotrećinska većina.
Hrvatine i veliki domoljubi krenuli su u objašnjavanje zašto su bili protiv. Ovi s druge strane političkog spektra ne pričaju puno, oni su samo slušali svog predsjednika s brijega. “Ništa protiv Ustava”, ponavljaju neprekidno.
Jedna od najjačih izjava iz oporbenog bloka bila je da “biti oprezan ne znači automatski da si za Putina”!?
Što nam je promaklo ili nije bilo dovoljno naglašeno? U nedavnoj kavanskoj raspravi jedna se skupina zauzimala za neutralnost: kakve to veze ima s nama, što šaka Hrvata ima s velesilama, kad se veliki vole ili svađaju, mali su pod stolom…
Ali što kad je riječ o nasilju? Siluju tako huligani neku djevojku, ali kakve to veze ima s nama, pa nije iz istog sela, osim toga, nosi suknju što neke izaziva… Prema nasilju se ne može biti neutralan, ili si za napadača ili ćeš se zauzeti za žrtvu. Kome to u Hrvatskoj treba objašnjavati, posebno onima koji se sjećaju ‘90-ih godina i što se događalo nama. Jesu li zemlje zapadnog kruga trebale reći: kakve veze srbijanska agresija na neku tamo Republiku ima s nama, to je neki Balkan tamo, plemenske svađe.
Šutnja na vapaj napadnutog i slabijeg tim je gora jer on ne traži da se boriš ili pogibaš za njega, već samo pomoć da se može suprotstaviti.
I još jedna ne manje važna stvar, zajednički odgovor na agresiju i nasilje Rusije u Ukrajini znak je pripadnosti Zapadu. Sve velike vrijednosti demokracije kakvu poznajemo i kojoj se klanjamo padaju u vodu ako napravimo samo jedan izuzetak i dopustimo njezino slabljenje i slamanje. Možda takav sustav i nije savršen, ali je ovih dva stoljeća najbolji.
Baš zato je svaki glas protiv pomoći napadnutoj Ukrajini bio glas protiv ujedinjene Europe čijim smo dijelom tako jako željeli postati.
