Hrvatske šume božićna drvca proizvode u brojnim rasadnicima

U nadolazećim danima razmatramo o nabavci lijepog i zdravog božićnog drvca, jasno, prigodne veličine. Bilo da drvce tražite kod privatnih proizvođača ili u rasadnicima Hrvatskih šuma, opcije su brojne, a ponuda obilna. Drvca Hrvatskih šuma se proizvode na područjima Uprave šuma Gospić, Ogulin, Delnice, Zagreb, Koprivnica, Požega, Vinkovci, Nova Gradiška. Nekad su božićna drvca bila smatrana nusproizvodom stabala, ali danas je to proces koji počinje sakupljanjem sjemena u autohtonim, hrvatskim šumama gdje se proizvode četinjače u sjemenskim sastojinama, a najviše na području Delnica i Gospića. U rasadnicima, iz sjemena se proizvode male sadnice i sjemena, a dio je namijenjen i za prodaju kupcima. Evo što o uzgoju drvaca kaže Mirjana Grahovac Tremski  iz UŠP Koprivnica, zadužena upravo za taj rasadnik.

POGLED KROZ DVOGLED

Sadnicama koje postepeno izrastaju u drvca pruža se sva potrebna njega u vidu prihrane, zalijevanja, orezivanja, zaštite od biljnih bolesti i štetnika i to sve ekološki. Jako se dobro pazi na očuvanje okoliša prilikom primjene agrotehničkih mjera. Dostatan prostor osigurava stablu pravilan rast a to rezultira željenim habitusom, visinom, gustoćom krošnje i bojom. Obzirom na proizvodnju, proizvedene količine, veličinu stabla i obzirom na željeni izgled, možemo reći da rasadnice Hrvatskih šuma danas imaju mogućnosti zadovoljiti potrebe i ukus najvećeg dijela domaćih kupaca. Isto tako zadovoljava se i dio kupaca u EU u kojoj postoje propisi i standardi za uzgoj božićnih drvaca kojih se i mi u Hrvatskim šumama pridržavamo. – pojašnjava Grahovac Tremski.

NAPRIJED, ZELENO JE

Rasadnici Hrvatskih šuma imaju mogućnosti zadovoljiti potrebe i ukus domaćih, ali i stranih kupaca koji imaju određene standarde za kupovinu drvaca.

Pored proizvodnje drvaca za stanove, odnosno tu se nalaze stabalca u lončanicama, drvca obložena u jutama ili opet rezano Božićno drvce. U prodaji se nalaze posebno uzgojena stabla namijenjena postavljanju na vanjske površine kao što su pročelja hotela, gradski trgovi itd. Možemo se pohvaliti da se naša drvca proizvedena na području rasadnika u Ogulinu mogu pronaći i van granica, u zemljama kao što je recimo Italija gdje ćete na trgu u Trstu pronaći naše drvce. Hrvatske šume prodaju najviše obične smreke, na veliko se proizvodi i srebrna smreka, a u manjim količinama jela. Neki se ljudi odlučuju za jelu, možda samo zbog promjene ili im je ljepša, neke privlači tamno zelenija boja ili iglice, svatko od nas bira ono što želi, ali u svakom slučaju kupnja prirodnog drvca bolji je izbor od kupnje onog umjetnog. – ističe Grahovac Tremski i dodaje da je prirodno drvce, unatoč svemu, čak bolja opcija i za okoliš.

ČUJEŠ LI, ŠUMA TE ZOVE?

Čak i rezana drvca su ekološka.

Sva božićna drva proizvedena u Hrvatskim šumama, pa čak i ona rezana, ekološki su proizvod. Ona su tijekom života proizvodila kisik. Nailazimo na podatak da jedno stablo starosti pet godina u 12 mjeseci proizvede kisik dovoljan za jednu osobu za dva mjeseca disanja. Božićna drvca su sklonište ornitofauni i malim sisavcima. Nakon praznika, lako ih je pretvoriti u malč, a na mjesto svakog koje se posiječe se sadi nova sadnica i time se zatvara reciklažni krug. Da nemamo proizvodnje božićnih drvaca, ne bi postojala, ne bi bilo ove priče koju sada pričamo. Ekološki proizvod je stablo koje se iskopa s busenom i nakon praznika se posadi ili zbrine. Za živo stablo u tegli nije potrebno kupovati stalak, a broj otpalih iglica vrlo je mali. Uspije li ga se nakon praznika negdje posaditi dobiva se nezamjenjiv osjećaj ispunjenja i korisnosti. – govori Grahovac Tremski.

Cilj rasadničarstva je da se vrati tradicija kićenja drvaca u domovima, poglavito ako su to hrvatski proizvodnji.

ŠUMOVITI ŠUM ŠUME – Poruke djece i mladih

Ja poručujem ljudima da treba reciklirati, zato ću vam objasniti kako. U žuti kontejner ide plastika, u zeleni ide staklo, u plavi papir, u crveni baterije, u smeđi kompost, a u bijeli idu gaće. Šume će nam tako biti zdrave, a one nam daju kisik.