Podignuta procjena europskog gospodarskog rasta, Hrvatska u društvu najboljih

Gospodarstvo EU-a i eurozone poraslo je u trećem tromjesečju nešto snažnije no što su pokazivale dosadašnje procjene europskog statističkog ureda, a u Hrvatskoj rast je na godišnjoj razini bio znatno snažniji od europskog prosjeka.

Sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) EU-a u trećem je tromjesečju porastao za 0,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan za 0,7 posto, izračunao je Eurostat, povisivši dosadašnj procjenu za 0,2 postotna boda.

Podignuta je i procjena rasta u eurozoni u razdoblju od srpnja do rujna, za 0,1 postotni bod, na 0,3 posto. U drugom tromjesečju aktivnost je porasla za 0,8 posto.

Na godišnjoj razini sezonski prilagođeni BDP EU-a i eurozone porastao je u trećem tromjesečju za 2,5 odnosno 2,3 posto, pokazuju novi izračuni. Eurostat je dosada procjenjivao da je u EU porastao za 2,4 posto, a u eurozoni za 2,1 posto.

U proljetnom tromjesečju aktivnost je u EU porasla za 4,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a u eurozoni za 4,2 posto.

Hrvatska uz Cipar

Samo su Estonija i Latvija u razdoblju od srpnja do rujna bilježile pad aktivnosti u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, za 2,3 odnosno 0,4 posto.

Najviše je porasla u Irskoj, za 10,6 posto.

Slijede Hrvatska i Cipar s rastom BDP-a u trećem tromjesečju za 5,5 odnosno 5,4 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U drugom tromjesečju hrvatski BDP porastao je na godišnjoj razini 8,5 posto.

Blizu su i Malta i s rastom aktivnosti u trećem tromjesečju za 5,2 odnosno 4,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2021.

U Njemačkoj i Francuskoj, dva najveća europska gospodarstva, aktivnost je porasla 1,3 odnosno jedan posto.

Skupina devetorice

U odnosu na prethodna tri mjeseca najsnažnije je u razdoblju od srpnja do rujna porasla gospodarska aktivnost u Irskoj, za 2,3 posto.

Slijede Cipar, Malta i Rumunjska s rastom BDP-a za 1,3 posto.

U Hrvatskoj se BDP u razdoblju od srpnja do rujna prema sezonski prilagođenim podacima smanjio za 0,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan za 1,5 posto.

Isti postotni pad aktivnosti zabilježila je i Mađarska, a blizu su i Finska i Grčka gdje je smanjena za 0,3 odnosno 0,5 posto.

Pad aktivnosti na tromjesečnoj razini zabilježile su još Češka, Estonija, Latvija, Nizozemska i Slovenija.

Najviše je smanjena gospodarska aktivnost u Estoniji, za 1,8 posto. Slijede Latvija i Slovenija s padom aktivnosti od 1,7 odnosno 1,4 posto.

Slabašan tempo zapošljavanja

Eurostat je blago podigao i procjenu rasta broja zaposlenih u eurozoni u trećem tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca, za 0,1 postotni bod, na 0,3 posto. Potvrdio je pak procjenu za EU koja pokazuje 0,2-postotni rast broja zaposlenih.

Time je tempo rasta blago usporio u EU, a u eurozoni je bio nepromijenjen u odnosu na prethodna tri mjeseca.

U odnosu na treće prošlogodišnje tromjesečje broj zaposlenih porastao je za 1,5 posto u EU odnosno za 1,8 posto u eurozoni, utvrdio je Eurostat, podigavši dosadašnju procjenu za zonu primjene zajedničke valute za 0,1 postotnih bod.

U proljetnom tromjesečju broj zaposlenih uvećan je za 2,4 posto u EU i za 2,6 posto u eurozoni.

U EU je u razdoblju od srpnja do rujna zaposleno bilo 213,8 milijuna građana, od čega 164,5 milijuna u eurozoni, izračunao je Eurostat na temelju sezonski prilagođenih podataka.

U odnosu na pretpandemijsko četvrto tromjesečje 2019. godine njihov je broj porastao za 3,9 milijuna u EU i za 3,1 milijun u eurozoni.   (Hina)

Foto: fah