Rasadnici Hrvatskih šuma, mjesto pomlađivanja i obnove

Kako bi gospodarenje šumama, koje obuhvaća uzgajanje, pomlađivanje te obnovu postojećih šumskih sastojina, bilo što učinkovitije, Hrvatske šume uspostavile su i rasadničarsku proizvodnju. Naime, budući da je posebna pozornost usmjerena na prirodnu obnovu šumskih sastojina, važan dio u ostvarivanju tog cilja je proizvodnja šumskih sadnica od autohtonog šumskog sjemena – ističe stručna suradnica za rasadničarstvo, Mirjana Grahovac-Tremski.

POGLED KROZ DVOGLED

Rasadničarska proizvodnja u sklopu Hrvatskih šuma za osnovni cilj ima snabdijevanje šumarija dovoljnom količinom sadnog materijala odgovarajuće kvalitete. Mi smo organizirani na način da pokrivamo cjelokupan teritorij Republike Hrvatske. Proizvodnja je organizirana prema potrebi, što se postiže tako što je svaki rasadnik specijaliziran za određenu vrstu proizvoda, s obzirom na periferijalnu lokaciju, te s obzirom na klimu budući da je Hrvatska područje različitih klimatskih zona. Na područjima se uzgajaju vrste koje istim tim područjima i odgovaraju. Na taj način se isporučuju sadnice, odnosno imamo točno određeno područje gdje se sjeme sakuplja, te se ono na to isto područje i vraća. – pojašnjava Grahovac-Tremski.

NAPRIJED, ZELENO JE

Proizvodnju u rasadnicima čine prvenstveno šumske sadnice. Ukupna godišnja proizvodnja kreće se od 18 – 21 milijun šumskih sadnica, a od toga se godišnje isporuči oko 9 milijuna šumskog sadnog materijala. Od ukupne količine proizvodnje i isporuke šumskih sadnica 80% čini bjelogorica, a 20% crnogorica.

Važno je reći da se svakim danom povećava količina sadnica koje isporučujemo, pogotovo šumskih sadnica. Svi smo svjedoci narušene prirodne ravnoteže, tu u pomoć uskače ciljna djelatnost u sklopu hrvatske šume sjemenarstva i rasadničarstva koja u savršenom obliku obnavlja šume, a to je naravno prirodnim pomlađivanjem. Kad je prirodna ravnoteža narušena, tad je rasadničarska proizvodnja sa svojim sadnicama jako bitan element kako bi se pomoglo prirodi i šumi. Mi pripomažemo šumama svojim sadnicama, odnosno unosom tih sadnica, kako bi se uz samostalno bacanje sjemena brže obnovile. Imamo dvije vrste proizvodnje šumskih sadnica, jedna je tzv. golog korijena, to je proizvodnja kada na tlu proizvodimo sadnice, to su prvenstveno sadnice na području kontinenta, dok se na području krša uzgaja u kontejneru te se potom sade na terenu. – govori Grahovac-Tremski.

ČUJEŠ LI, ŠUMA TE ZOVE?

Pored proizvodnje šumskih sadnica, kao osnovne djelatnosti, rasadničarska proizvodnja obuhvaća i proizvodnju ukrasnog drveća i grmlja, a poseban dio proizvodnje čine i božićna drvca.

Sjeme je sabrano u našim sastojinama s područja Gorskog Kotara, odnosno Delnica. Sjeme je zasijano i to je totalno gotov hrvatski proizvod, naše sjeme, naša sadnja, biljke koje se školuju kako mi to kažemo, te se od njih proizvode božićna drvca. Najveće plantaže su podignute na varaždinskom području, na području Uprave šuma Koprivnica, na području Delnica, Gospića, gdje se najviše nalazi autohtona domaća smreka koju najčešće možete vidjeti u našim domovima i na području Uprave šuma Zagreb. Kada kupujete božićno drvce u tržišnim centrima slobodno pogledajte deklaraciju i pogledajte odakle je došlo, ukoliko je došlo iz Hrvatskih šuma to je garancija da je s našeg područja i domaćeg uzgoja te da je svježe. – ističe Grahovac-Tremski.

ŠUMOVITI ŠUM ŠUME – Poruke djece i mladih

Šume su jako bitne jer nam daju kisik. U njima žive razne životinje. Kad ljudi krče šume, zagađuju okoliš i uzimaju životinjama staništa. Ljudi, pazite na naše šume.