Dodatna zarada: Deseci liječnika zaposlenih u bjelovarskoj bolnici rade i privatno

Nakon što je iz fokusa ispala korona, u njega se vratila reforma zdravstva. Ovoga puta, put ka novom dobu u hrvatskom zdravstvenom sustavu vodi preko striktnog provođenja Pravilnika o početku, završetku i rasporedu radnog vremena zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika u mreži javnog zdravstva. Značilo bi to da bi ravnatelji bolnica trebali voditi više računa koliko liječnici rade. Oni koji to ne budu činili, odgovarat će prekršajno. Posljedica je ovo sve većeg broja izleta u privatni sektor liječnika zaposlenih u bolnicama. Koliko liječnici zaposleni u bjelovarskoj Općoj bolnici rade dodatno izvan svoje matične ustanove otkriva ravnateljica Sanela Grbaš Bratković.

-Pravilnikom o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca iz 2016. godine propisano je, među ostalim, da poslove iz zdravstvene djelatnosti poslodavca, za svoj račun, može obavljati zdravstveni radnik koji uredno odnosno kvalitetno, savjesno i redovito obavlja poslove iz radnog odnosa sukladno obvezama propisanim općim aktima poslodavca i ima prethodno pribavljeno odobrenje za dopunski rad ravnatelja zdravstvene ustanove u kojoj je zaposlen – naglašava ravnateljica. Pod uvjetima koji su propisani navedenim Pravilnikom, zdravstveni radnici koji su zaposleni u OB Bjelovar mogu sklapati ugovore o djelu radi obavljanja poslova iz djelatnosti poslodavca sa zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima koje obavljaju zdravstvenu djelatnost, odnosno privatnim zdravstvenim radnicima.

– Ukupno 30 liječnika zaposlenih u OB Bjelovar ima izdano odobrenje za sklapanje poslova iz djelatnosti bolnice. Odobrenje za dopunski rad daje se na godinu dana – otkriva Grbaš Bratković. Konkretno, odobrenje imaju po pet internista, ginekologa i radiologa, četiri oftalmologa, tri kirurga, po dva neurologa i anesteziologa te po jedan dermatovenerolog, liječnik fizikalne medicine, patolog i pedijatar. Utječe li njihov rad izvan bolničkog sustava na uslugu koju pacijenti dobivaju unutar sustava ili problem leži negdje sasvim drugdje teško je reći, no činjenica je da temeljite promjene kasne godinama. Svjestan je toga i resorni ministar koji kaže kako su promjene su nužne te kako je potrebno ispraviti disfunkcionalnosti i ozdraviti zdravstveni sustav. Pokušat će se to napraviti jačanjem preventivne zdravstvene zaštite i domova zdravlja, reorganizacijom bolničkog sustava te praćenjem ishoda liječenja.

– Cilj nam je postići ravnotežu između želja i očekivanja pacijenata i objektivne mogućnosti države i društva računajući na raspoložive resurse – ističe Vili Beroš. Samo da ta ravnoteža ode na ruku pacijentima jer trenutno stanje nije dobro. Naime, u bjelovarskoj bolnici na ultrazvuk dojke se čeka sedam mjeseci, a ako primjerice trebate obaviti ultrazvuk srca, tada se upisujete na listu bez termina. Posebna je to lista po kojoj internisti pacijente zovu na pregled. Kada će pacijent dobiti poziv, u trenutku kada je stavljen na „listu za poziv”, on to ne zna. Ono što zna je da prvih godinu dana uopće ne treba strepiti kraj telefona jer poziva neće biti. Zaslužuju li to pacijenti koji čitav radni vijek svakoga mjeseca uplaćuju zdravstveno osiguranje? Može li pravilnik o kontroli radnog vremena riješiti ovaj problem? Je li važno koliko je liječnik na poslu ili što na svom poslu radi? Odgovore znamo. Znaju ih oni koji bi ih trebali znati, još samo da pronađu način i volju da ozdrave zdravstveni sustav.