Izračunali smo: Zahvaljujući mjerama Vlade ovaj energent i dalje je najpovoljniji

Enormno poskupljenje energenata zbog ruske agresije na Ukrajinu u jednom trenutku prijetilo je možda i deseterostruko višim računima za grijanje pa se činilo da će ova zima biti jedna od najtežih do sada. Ipak, europska skladišta plinom puna su čepa, temperature više od prosjeka za ovo doba godine i pogotovo mjere Vlade kada je u pitanju Hrvatska, odagnale su strahove.

Iako prvi računi za grijanje neće pokazati veliki skok upravo zbog toga što su rijetki palili grijanje u listopadu, već sada je potpuno jasno tko su najveći dobitnici, a tko gubitnici kada su u pitanju zimski režijski troškovi.

Zahvaljujući mjerama Vlade, naime, plin je ostao najpovoljniji, iako možda i ne i najjeftiniji energent. Podsjetimo, cijena plina za kućanstva ostala je zamrznuta do travnja iduće godine. Računi za plin tako će ove zime ovisiti o vanjskoj temperaturi, a ne o ćudima tržišta. Vrijedi spomenuti i da Hrvatska već godinama ima jednu od najnižih cijena plina za kućanstva u Europskoj Uniji i to je nešto što niti ova Vlada nije željela promijeniti, bez obzira na drastičan skok cijene toga energenta na tržištu.

Izbjegnuto enormno poskupljenje

Bez Vladinih mjera, grijanje na plin poskupilo bi i do osam puta, što bi ga svakako učinilo najnekonkurentnijim loživom. S okvirnom cijenom od 0,46 kn/kWh, za kuću od stotinjak kvadrata očekujte mjesečni račun od 800-tinjak kuna.

S obzirom da je grijanje na plin ujedno i najkomfornije jer se svodi na namještanje temperature putem termostata, taj energent i dalje će, uvjereni smo, zadržati svoju popularnost. S druge strane, sav trošak poskupljenja plina u ovom trenutku pada na HEP, a takav način obračuna je dugoročno neodrživ. S obzirom na procjene da će „plinska kriza” trajati više godina, jer Europa nema dovoljno vlastitih izvora tog energenta, pitanje je do kada će država na umjetan način držati cijenu plina na niskim razinama.

Vlada je intervenirala i na cijenu struje, ali uz jednu bitnu napomenu. Trošite li manje od 2.500 kWh od početka listopada 2022. do kraja ožujka 2023. godine, plaćat ćete 0,44 kn/kWh, a sve iznad toga koštat će vas 0,66 kune po kWh. No, navedene cifre treba udvostručiti jer se na njih obračunavaju razne naknade poput mrežarine i slično. U svakom slučaju, grijanje na struju najmanje je dvostruko skuplje od grijanja na plin. Drugim riječima, grijanje na struju koštat će vas oko 1.500 kuna mjesečno.

Skuplje drvo

Jedna od i dalje popularnih opcija i uobičajenih opcija je grijanje na drva, ali cijenu drva Vlada ne može ograničiti. Tržite je stoga napravilo svoje pa su cijene drva skočile sa 150 na 450 kuna po kubiku. I dalje je to mrvicu jeftinije od grijanja na plin, a za vlasnike šume koji ne podliježu tržištu sirovina, nego samo rada, drva će vjerojatno i dalje biti prvi izbor, s napomenom da taj oblik grijanja iziskuje fizički napor pa nije prikladan baš za svakoga. Mjesečni račun za drva, ako ih nabavljate već posložene, iznosit će u prosjeku 750 kuna.

Peleti, koji su svojedobno predstavljali sredinu između plina i drva, također su žrtva tržišta. S više nego udvostručenom cijenom koja se sada vrti na pet kuna po kilogramu, peleti više nisu toliko popularan izbor. I dalje zahtijevaju puno posla u odnosu na grijanje plinom, a dvostruko su skuplji od tog energenta. Mjesečni račun za pelete, prema našim procjenama, iznosi 1.400 kuna.

Sve u svemu, zahvaljujući Vladinim mjerama cijena grijanja na plin ostala je nepromijenjena, a grijanje na struju ove sezone bit će skuplje nego lani. Drva i peleti nisu obuhvaćeni Vladinim mjerama pa će troškovi takve vrste grijanja ove sezone biti najmanje dvostruko veći u odnosu na prethodnu.