Tko su u Bjelovaru zagađivači zraka? Mjerenja kvalitete nema, ali privremeno rješenje ima Veleučilište

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

BJELOVAR – Udahnite, izdahnite, udahnite, izdahnite… Je li ovu vježbu moguće raditi u Bjelovaru, pogotovo blizu neke od tvornica? Prema mjerenjima koja imamo i koja, za sada, još uvijek nemamo, izgleda da je. Uz brojne tvornice koje inače i jesu uzrok onečišćenog zraka, u gradu se ipak može disati punim plućima. Naravno, ako izuzmemo situacije poput one koja se dogodila u svibnju ove godine kada se zbog nastalog kvara na Kronospanu, Bjelovar probudio u prašini.

Za sada u Bjelovaru ne postoji mjerenje koje bi potvrdilo kvalitetu zraka, ali mjerenja na državnoj razini potvrđuju da je situacija pod kontrolom.

– Što se tiče grada Bjelovara za sada nema mjerenja. Kada govorimo o praćenju kvalitete zraka, onečišćujuće tvari mogu putovati na velikim udaljenostima te na taj način mogu utjecati na kvalitetu zraka, zdravlje ljudi i kvalitetu življenja. Prema pravilniku, mjerenje onečišćujućih tvari za trajno praćenje kvalitete zraka u nadležnosti je Državne mreže i obavlja se u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. U Registar onečišćenja okoliša operateri koji ispuštaju tvari čija godišnja količina ne prelazi prag, nisu se ni dužni prijaviti u bazu registra – pojašnjava Vedran Trupac, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo BBŽ.

Neki ipak tu dužnost moraju odraditi pa se tako na stranicama Registra onečišćenja okoliša nalazi i nekoliko tvornica u Bjelovaru, a zanimljivo je da se na popisu može naći i Opća bolnica Bjelovar. Ono što je potrebno navesti je naziv onečišćujuće tvari te ukupna količina po kilogramu godišnje.

BJELIN društvo ispušta čestice (PM₁₀) – 7 101,2 kg/god, okside dušika izražene kao dušikov dioksid (NO₂) – 7 438,624 kg/god, okside sumpora izražene kao sumporov dioksid (SO₂) – 147 480 kg/god, ugljikov dioksid (CO₂) – 8 202 364,8 kg/god i ugljikov monoksid (CO) – 29 315,084 kg/god.

DUKAT d.d. ispušta čestice (PM₁₀) – 6 716,36 kg/god, okside dušika izraženi kao dušikov dioksid (NO₂) – 2 288,92 kg/god, ugljikov dioksid (CO₂) – 4 943 537,7 kg/god i ugljikov monoksid (CO) – 265,68 kg/god.

Koestlin d.d. Tvornica keksa i vafla ispušta okside dušika izražene kao dušikov dioksid (NO₂) – 1 906 kg/god, ugljikov dioksid (CO₂) – 2 862 209 kg/god i ugljikov monoksid (CO) – 419,19 kg/god.

KRONOSPAN CRO d.o.o ispušta čestice (PM₁₀) – 18 716,7 kg/god, okside dušika izražene kao dušikov dioksid (NO₂) – 86 294,2 kg/god, okside sumpora izražene kao sumporov dioksid (SO₂) – 6 366,29 kg/god, ugljikov dioksid (CO₂) – 57 020 393,6 kg/god i ugljikov monoksid (CO) – 216 760,55 kg/god.

Opća bolnica Bjelovar ispušta ugljikov dioksid (CO₂) – 843 317,062 kg/god.

Poduzeće za ceste d.o.o. ispušta okside dušika izražene kao dušikov dioksid (NO₂) – 948,206 kg/god, ugljikov dioksid (CO₂) – 728 690,373 kg/god i ugljikov monoksid (CO) – 311,739 kg/god.

Prima commerce d.o.o. ispušta ugljikov monoksid (CO) – 822,7 kg/god.

RH MINISTARSTVO OBRANE, bjelovarski odjel ispušta ugljikov dioksid (CO₂) – 550 217,786 kg/god.

Sedlić d.o.o. ispušta ugljikov dioksid (CO₂) – 633 657,34 kg/god i ugljikov monoksid (CO) – 272,45 kg/god.

Sirovina d.o.o. ispušta ugljikov monoksid (CO) – 322,56 kg/god.

Zavod za javno zdravstvo u suradnji s BBŽ i Gradom Bjelovarom nastoji pronaći model prema kojem bi se pratila kvaliteta zraka s akreditiranim metodama.

– Ima jedan problem, to dosta financijski košta. Probat ćemo ići na soluciju dva parametra, to su ugljikov monoksid i lebdeće čestice. S obzirom na ukupan broj stanovnika u zoni i njenoj izloženosti daljinskom prekograničnom prijenosu onečišćenja, bilo bi opravdano razmotriti mogućnost uspostave dodatnih mjerenja koncentracije lebdećih čestica, a to su PM10 i PM2,5. One se mjere u gradovima s brojem stanovnika većih od 30 tisuća. Tražimo model što bi nam bilo najjeftnije, a kada budemo imali konkretne ponude, vidjet ćemo u koju se financijsku priču najbolje uklopiti – kaže Trupac.

Tvari koje tvornice ispuštaju u zrak mogu utjecati i na zdravlje, ali ne kod svih.

– Općenito, kratkotrajno izlaganje nekom umjerenom onečišćenju zraka mladim i zdravim osobama vjerojatno neće uzrokovati ozbiljnije posljedice. Međutim, povećane koncentracije onečišćenih tvari u zraku ili dugotrajna izloženost može dovesti do ozbiljnijih zdravstvenih simptoma. Prvenstveno se to odnosi na dišni sustav, upalne procese organizma, ali također može uzrokovati mnogo ozbiljnija stanja kao što su srčane bolesti, ali i rak – dodaje Trupac.

Svjestan je Trupac da, kada bi se u Bjelovaru provodilo mjerenje kvalitete zraka, vjerojatno ne bi svi parametri bili savršeni, ali barem bi se moglo izdati upozorenje da određena kategorija građana u određeno vrijeme ne napušta svoje domove. Primjerice, tako to radi grad Zagreb.

– Državni hidrometeorološki zavod postavlja državne stanice za praćenje kvalitete zraka, ali samo tamo gdje oni procijene da postoji velika količina zagađenja. Oni su bili u Bjelovaru, ali samo je došla preporuka da se kontrolira PM10 i PM2,5 jer nije bilo nekog prekomjernog zagađenja i ne smatraju da je potrebno u Bjelovaru postaviti državnu stanicu. Mi, kada bi napravili našu lokalnu, samo bi se priključili s našim rezultatima na državnu mrežu. To nam je neki cilj – zaključuje Trupac.

No, prije nego se taj cilj ostvari, Grad Bjelovar ima druge planove.

– Veleučilište u Bjelovaru radilo je na uređaju za mjerenje kvalitete zraka. Uređaj je gotov i postavljen na zgradu Veleučilišta. Iako uređaj nije služben jer se Veleučilište ne bavi proizvodnjom takvih uređaja, dat će pokazatelje koji su sigurno vjerodostojni. Zahvaljujem se zato djelatniku Veleučilišta koji je radio na uređaju na koji je potrošio puno sati. Uređaj je potpuno informatički osuvremenjen odnosno sve je na njemu digitalno – rekao je dogradonačelnik Bjelovara Igor Brajdić.

Dogradonačelnik je potvrdio kako se čekaju natječaji Fondova pomoću kojih bi Grad osigurao i jedan pravi uređaj za mjerenje kvalitete zraka. Dotaknuo se Brajdić i uređaja koji je u gradu, ne tako davno, bio postavljen.

– Moram napomenuti da je Bjelovar imao takav uređaj, ali on je skinut 2011. Ne znam tko je dopustio da se to dogodi. Ipak, drago mi je da idemo u smjeru da se uređaj vrati i da kvaliteta zraka bude još bolja jer, naravno, uvijek može bolje – zaključuje Brajdić.

Da je situacija sa zrakom pod kontrolom, dokazuje Državni hidrometeorološki zavod koji se odlučio ne stacionirati u Bjelovaru. Neovisno o tome, Zavod za javno zdravstvo, Županija i Grad žele imati stvar u svojim rukama te kontrolirati stvarno stanje. Plan imaju, a do tada, svi mogu zahvaliti Veleučilištu na volji da pomognu.

 


PODIJELI S PRIJATELJIMA!