Iz balkanskog blata u Srednju Europu nakon 104 godine čekanja

“Šengen je čekao Hrvatsku. Hrvatski narod je čekao i sada je stigao taj trenutak”, rekao je izvjestitelj za ulazak Hrvatske u šengensko područje Paulo Rangel na raspravi Europskog parlamenta o tom pitanju.

I tako nakon 104 godine, od dana kad je Ante Pavelić zubar, bivši gradonačelnik Koprivnice i član Čiste stranke prava, kao narodni zastupnik u Hrvatskom saboru i jedan od glavnih organizatora i potpredsjednik Narodnoga vijeća Države SHS 1918., uime izaslanstva Narodnoga vijeća pročitao 1. prosinca 1918. u Beogradu, pred srpskim regentom Aleksandrom I. Karađorđevićem, adresu o ujedinjenju Države SHS s kraljevinama Srbijom i Crnom Gorom, Hrvatska je velikim korakom iskoračila s Balkana.

Jedan od “gusaka koji je išao i maglu” zadojen romantičarskom idejom ujedinjenja svih Slavena nije tada mogao znati što će sve Hrvatima donijeti zajednički život sa slavenskom braćom.

Godine srbijanske hegemonije i podjarmljivanja Hrvata pod kraljevskom krunom, a kasnije s komunističkom parolom o bratstvu i jedinstvu, utopile su se u krvi branitelja u Domovinskom ratu.

“Ni s Bečom, ni s Peštom, a niti s Beogradom” bila je parola hrvatskih nacionalista uvjerenih da Hrvati i Hrvatska mogu sami, da sama može birati prijatelje i saveze koje će sklapati.

Riječi iz Europskog parlamenta sigurno je htio čuti i prvi hrvatski predsjednik Tuđman koji je neprekidno ponavljao da Hrvatska pripada srednjoeuropskom krugu, a ne Balkanu. Ali kao da nam je jedna noga bila zarobljena u balkanskom glibu i nikako iz njega, tek danas povučena granica i formalni je dokaz pripadnosti naše zemlje tom krugu.

Ne treba zaboraviti da i u Hrvatskoj ima određeni krug jugonostalgičara, relativno malo, ali dobro raspoređenih prije svega u medijima. Oni danas sigurno neće slaviti. Ali to je njihov problem.

Ulazak u šengenski krug možda je i posljednji ostvareni strateški cilj državotvoraca, prije svih HDZ-a, a čast da nakon ulaska u NATO, Europsku Uniju, uvede zemlju u Šengen i uvede euro, pripala je Andreju Plenkoviću i njegovoj ekipi.

Da bi hrvatski policajac stao na granicu Europe, Hrvatska je ispunila 281 preporuku u osam područja, te prošla “najsveobuhvatniju i najdetaljniju evaluaciju”. Treba reći i da je Hrvatska jedina članica EU-a koja je uspostavila neovisni mehanizam nadzora postupanja policije, a hrvatski eurozastupnici uvjereni su da će i druge zemlje slijediti naš primjer.