Čak 35 posto osmogodišnjaka pretilo! Djeca se ne kreću, ne jedu povrće ni voće…

Porazni podaci izrečeni na nedavno održanom panelu o pretilosti djece i mladih govore da je čak 35 posto osmogodišnjaka prekomjerno teško. Na panelu je istaknuto da se debljina nalazi u podlozi dijabetesa, metaboličkog sindroma, kardiovaskularnih, mentalnih i malignih bolesti. Riječ je bolestima koje jako utječu na kvalitetu i duljinu života, pa treba voditi računa o tjelesnoj aktivnosti već od vrtićke dobi. Za komentar, ali i savjete upitali smo Sandru Pašić, specijalisticu pedijatrije koja radi u Službi za školsku medicinu Zavoda za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije.

– Rezultati su poražavajući, pogotovo ako uzmemo u obzir da je 2003. godine bilo otprilike 21 posto djece s ovim problemom. Samim time potvrđuje se da je prekomjerna tjelesna masa i debljina vodeći i najbrže rastući javnozdravstveni problem. Osim tog uzlaznog trenda, rezultati pokazuju da su nam dječaci sada značajno deblji u odnosu na djevojčice – rekla je Pašić.

Već pri sistematskom pregledu za upis djece u prvi razred, u ambulanti školske medicine bilježi se porast broja pretile djece.

– To odgovara činjenice da se učestalost debljine počinje povećavati već iza pete godine. Ono što je ključni faktor koji utječe na debljinu i prekomjernu tjelesnu masu su prije svega način života i prehrambene navike djece. Istraživanja su pokazala da se naša djeca sve manje kreću, da recimo svako treće dijete u školu ide autobusom ili ga voze roditelji, da više od trećine djece ne sudjeluje u nikakvoj sportskoj ili plesnoj aktivnosti te da više od polovine djece dva ili više sati radnim danom provede ispred televizora ili koristeći elektroničke uređaje – dodaje.

Uz to, problem je i nedovoljno zdrava prehrana.

– Jedno od troje djece svakodnevno konzumira voće, a povrće tek jedno od petero djece. Djeca konzumiraju neadekvatnu hranu koja je kalorijski bogata, ali nutritivno siromašna, piju zaslađene sokove i sportska pića koja su najčešće izvor skrivenih kalorija, a neka djeca jedu jednom ili dva puta na dan i to velike količine hrane. Uz sve te loše prehrambene navike zabrinjavajuća je i percepcija roditelja. Istraživanje je pokazalo da podatak da je 35 posto osmogodišnjaka pretilo, samo 14 posto roditelja te djece priznaje – navodi Pašić.

Stoga je redovita tjelesna aktivnost neophodna i to ne samo kao prevencija debljine već i za očuvanja zdravlja djece.

– Preporuke su da bi se sva djeca iznad druge godine života najmanje 30 minuta dnevno trebala baviti nekom umjerenom fizičkom aktivnošću, a tri do četiri puta tjedno i 30 minuta nekom intenzivnom fizičkom aktivnošću. Ono što je najbitnije da djeca već u djetinjstvu steknu naviku redovitog vježbanja – kaže Pašić.

Vježbanje je, kako kaže liječnica Pašić, vrlo važno za smanjenje kilaže, ali pretilost se može smanjiti i na druge načine.

– Ciljne intervencije za prevenciju pretilosti bi se uvijek trebale temeljiti na usvajanju zdravih prehrambenih navika i navike provođenja tog slobodnog vremena u igri s ciljem da se smanji broj sati koji je proveden u sjedilačkim aktivnostima i pred ekranima. Htjela bih reći da se neke restriktivne djete u dječjoj dobi ne preporučuju, a ukoliko se provode one moraju biti pod strogim nadzorom liječnika. Bilo kakva restrikcija može ugroziti normalan rast i razvoj djeteta – ističe Pašić.

Ako se ništa ne poduzme po pitanju pretilosti, dugoročne posljedice itekako su moguće.

– Prekomjerna tjelesna masa i debljina su izravno povezane s nezaraznim bolestima i njihovim porastom u odrasloj dobi. Tu prije svega mislim na kardiovaskularne bolesti, šećernu bolest i bolest koštano mišićnog sustava. Osim na tjelesno zdravlje, debljina utječe i na psihosocijalno funkcioniranje. Pokazalo se da su socijalne vještine pretile djece u odnosu na djecu normalne težine znatno smanjene. S druge strane, pretila djeca su češće izložena izrugivanju, sklonija su suosjećati krivnju i sram te razviti jednu lošu sliku o sebi – kaže Pašić.

Roditelji su ključne osobe u razvoju djece, stoga liječnica, osim za djecu, ima savjet i za roditelje.

– Logično je da dijete koje dolazi iz obitelji sa zdravim prehrambenim navikama će te navike zadržati i u odrasloj dobi. Isto tako, ako djeca vide da njihovih roditelji pridaju važnost kretanju, oni će i prihvatiti takvu aktivnost. Savjet roditeljima je da se druže s djecom, šeću te povećaju fizičku aktivnost, ne samo djece već cijele obitelji. Vrijeme pasivnog provođenja vremena treba svesti na minimum – zaključila je.