Klimatske promjene i utjecaj na Šume u Republici Hrvatskoj

Iako Hrvatska proizvodi gotovo zanemariv globalni postotak štetnih emisija stakleničkih plinova, posljedice klimatskih promjena svakako će osjetiti. Naime, prema međunarodnim rezultatima klimatskog modeliranja upravo je Sredozemlje jedna od “vrućih točaka” svijeta, gdje klimatske promjene mogu uzrokovati značajne štete za okoliš, ljudsko zdravlje i gospodarstvo. Porast prosječne temperature zraka, ekstremne vremenske prilike te podizanje razine mora samo su neki od utjecaja, a jednu od ključnih uloga u ublažavanju posljedica klimatskih promjena imaju upravo šume. Naravno, i šumski ekosustavi podložni su prije spomenutim utjecajima, ističe stručni suradnik za zaštitu šuma pri Direkciji Hrvatskih šuma, Darko Pleskalt.

PORGLED KROZ DOVGLED

Kad pričamo o klimatskim promjenama, dobro je napomenuti koje su to klimatske promjene koje utječu na zdravlje šume. Prvenstveno možemo napomenuti temperaturne ekstreme koji se dešavaju zadnjih godina, odnosno pojavu ekstremno visokih temperatura, ali i izmjenu hladnih i toplih perioda u Kojima se dešavaju šokovi za šume koje one teško podnose. Pojavljuju se i suše, odnosno dolazi do nedostatka padalina i oborina te smanjenja podzemnih voda, pa se pritom odrasla stabla ne mogu prilagoditi, odnosno ne mogu doći do vode jer šume nisu navikle na tako nizak nivo vode.

NAPRIJED, ZELENO JE

Osim do sušenja šuma, izostanak padalina povećava i rizik od požara zbog čega Hrvatske šume posebnu pažnju posvećuju protupožarnoj zaštiti. Tako je uz održavanje i izgradnju šumskih prometnica te djelovanje motriteljsko – dojavne službe, na području Dalmacije 2018. postavljen i videonadzor, koji se planira uvesti i u Istri i Primorju. Kada se govori o ekstremnim vremenskim uvjetima i načinima na koje oni oslabljuju šume, treba spomenuti i ledene kiše karakteristične za Gorski kotar i Liku.

Dakle to su sve pojave koje su se dešavale i ranije samo što su sada postali učestalije. Kao posljedica takvih pojava, koje naprave ogromne štete u šumama u smislu da polome brojna stabla i oštećuju drvnu masu, mi moramo sanirati te površine. Moramo izvući tu drvnu masu, spasiti ono što se može, sanirati i ponovo pošumiti te površine. Ona stabla koja su doživjela oštećenje, a nisu polomljena, dakle ostaju u šumi, ona su na neki način ranjena. Samim time su fiziološki oslabljena i pogodna su za napad štetnika. U takvim trenutcima nakon elementarne nepogode povećava se brojnost štetnika jer su stabla slabija, ne mogu se oduprijeti napadu, potkornjaci se prvotno ubušuju u oštećena stabla, a nakon toga zbog svoje brojnosti i u potpuno zdrava stabla, te se taj koncentrični krug zaraze širi. To je primjer gdje jedna nepogoda, u ovom slučaju ledena kiša, posljedično pridodaje povećanju populacije broja štetnika. – pojašnjava Pleskalt.

ČUJEŠ LI, ŠUMA TE ZOVE?

Iako su i same izložene klimatskim promjenama, šume su i odgovor na ublažavanje njihovih štetnih posljedica. Uloga šume je neprocjenjiva, a prema Pariškom sporazumu, upravo bi šume trebale odigrati jednu od ključnih uloga u uspostavi ravnoteže između emisija i uklanjanja stakleničkih plinova.

Naše šume su još uvijek prilično dobre, zdrave, očuvane, svi su radovi planirani, nema nekontroliranih sječa, te u tom smislu naši građani mogu biti zadovoljni i smireni. Svjedoci smo u nekim drugim dijelovima svijeta, recimo Južna Amerika, Amazonija ili neki dijelovi Afrike gdje nažalost tu šumarsku politiku provode razne multinacionalne kompanije gdje je u prvom redu profit. Dakle, sve se radi neplanski i u tom smislu smo svi zabrinuti jer nestanak tih šuma utječe na cjelokupni planet. Ono što je bitno istaknuti, šume osim svoje gospodarske funkcije, odnosno proizvodnje drvne mase, imaju takozvane opće korisne funkcije šuma koje su otprilike 30 puta vrijednije od same vrijednosti drveta, odnosno drvne mase. Te funkcije su proizvodnja kisika, filtracija zraka, sprječavanje erozija, filtracija vode, zatim ako gledamo kroz turizam, imamo estetske i vizualne funkcije, stvaranje ugodne mikroklime za život u gradovima i naseljima. Neprocjenjiva je uloga šuma, one su jedan od najkompleksnijih ekoloških sustava na planetu. – govori Pleskalt

ŠUMOVITI ŠUM ŠUME – Poruke djece i mladih

Šuma je inspiracija za umjetnike. Opjevana je u brojnim pjesmama, posvećeni su joj filmovi i predstave, opisana je u različitim knjigama i slikovnicama. Moja najdraža priča o šumi je Šuma Striborova, poznate Hrvatske književnice Ivane Brlić Mažuranić, volio bih stvarno da u šumi sretnem Domaće.