Kad će Bjelovarsko-bilogorska županija dobiti prvu javnu akumulaciju?

BJELOVAR/GAREŠNICA – Mario Puškarić iz Garešnice obrađuje oko 600 hektara pri čemu su sve ključne kulture – povrće, krumpir, crveni luk i češnjak pod navodnjavanjem. Žitarice je natapao samo probno, ali u budućnosti planira natapati i kukuruz i soju. Ima vlastitu akumulaciju na površini od pet hektara koju van vegetacijske sezone napuni s do 500 tisuća kubika vode koliko bi za njegove potrebe trebalo biti dovoljno. I bilo je sve do ove godine kada je bez vode ostao već polovinom srpnja. Nikada do sada se to nije dogodilo i najbolji je pokazatelj nemilosrdne brzine klimatskih promjena.

-Prije 15 godina kada sam se počeo baviti navodnjavanjem bilo je dovoljno istu površinu zalijevati svakih šest do sedam dana, a sada se potrebno na svaku površinu vratiti svaka tri do četiri dana zbog visokih temperatura i gubitka vode evaporacijom – navodi Puškarić.

Ove se godine mogao jedino pomiriti s manjim prinosom, ali već sljedeće godine će promijeniti strukturu sjetve i saditi manje krumpira. Bilo bi lakše kada bi u blizini postojao javni sustav navodnjavanja, primjerice onaj o kojem se priča već godinama, akumulaciju Kapelica-Kaniška Iva. No, ona se tek sada počinje pomicati s mrtve točke iako je još 2017., 74 posto vlasnika i posjednika zemlje na tom području reklo da želi navodnjavati. Problematičnim se pokazao planirani položaj brane i nakon tri analize i dvije odbijenice napokon je stiglo zeleno svjetlo. Morali su promijeniti položaj akumulacije.

-Prostor na kojem će biti akumulacija ostaje isti, ali položaj same brane se morao promijeniti jer nam struktura tla ne dozvoljava da ju postavimo na prvi planirani položaj – tumači županijski pročelnik za poljoprivredu Zlatko Pavičić.

Nakon nove ankete s poljoprivrednicima slijedi izrada glavnog projekta, ishođenje građevinske dozvole i prije svega rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, a to traje.

-Ako uložimo tih oko 4,5 milijuna kuna u rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, ako napravimo glavni projekt u nekakvom normalnom roku građevinsku dozvolu bi trebali imati početkom 2024. godine – kaže Pavičić.

Ta 106 milijuna kuna vrijedna akumulacija će pod uvjetom da sve ide prema planu bez neplaniranih problema i otezanja biti gotova 2028., a navodnjavati bi trebala 433 hektara. To će biti prvi hektari javnog navodnjavanja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji iako je studija iz 2010. pokazala da bi se kroz osam projekata natapati moglo ukupno 6.633 hektara.