Matematičari, astronomi, slikari i pisci: Iz BBŽ potječe čak 16 članova Hrvatske akademije znanosti umjetnosti

Josip Broz Tito, Nikola Tesla, nobelovci Prelog i Ružička, Dobriša Cesarić, pa čak i Ivana Brlić Mažuranić, iako tek dopisno, ali kao prva žena… Svim ovim poznatim imenima zajednička je činjenica da su članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Vizija te krovne ustanove koja okuplja najveće umove u Hrvatskoj zapravo je hrvatsko društvo znanja i znanosti. Toj viziji doprinose ili su doprinosili i akademici s područja Bjelovarsko-bilogorske županije. Tako je njihov dopisni član Vladimir Strugar nedavno istaknuo činjenicu da je svaki grad (i poneka općina) Bjelovarsko-bilogorske županije iznjedrila nekoga akademika. To smo istražili i potvrdili da je to jako blizu istini.

Središte županije, pomalo logično, iznjedrilo je i najviše akademika. Akademski kipar, Bjelovarčanin Vojin Bakić redoviti je član postao 1988. godine i to bio do smrti. Djelovao je većinu života kao samostalni umjetnik. Titulu redovitog člana HAZU-a imao je i Tomo Bosanac, koji je diplomirao na elektrotehničkom smjeru Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a koji je iz Starih Plavnica. Napisao je više stručnih i znanstvenih radova, skripta i udžbenika. Posebno treba istaknuti njegovo životno djelo, monografiju Teorijska elektrotehnika, objavljenu 1973. godine. Jedini živući, a redoviti član Akademije je redoviti profesor Akademije dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, književnik i filmski scenarist, Goran Tribuson. Autor je 40-ak zbirki priča, romana i autobiografskih zapisa, a dobitnik je i brojnih nagradi.

Od dopisnih članova akademije, valja istaknuti Bjelovarčanina Zvonimira Janka, koji je bio istaknuti hrvatski matematičar i profesor emeriturs Sveučilišta u Heidelbergu sve do svoje smrti u travnju ove godine. Branko Souček, hrvatski inženjer elektrotehnike i akademik, rođen je u Bjelovaru, a preminuo u Italiji. Na Institutu Ruđer Bošković je osmislio i bio voditelj konstruiranja prvog digitalnoga računala u Hrvatskoj 1959. godine za amplitudnu analizu nuklearnih i neuralnih podataka.

Bjelovarčani imaju ili su imali nekoliko članova suradnika HAZU-A. Hrvatski psiholog, Boris Petz, rođen je u Bjelovaru, a kroz svoj je život i znanje pisao i brojne stručne radove od kojih su najznačajniji oni iz područja psihofizičkih istraživanja umora i odmora. U ovu kategoriju ulazi i akademik Vladimir Strugar, rođeni Bjelovarčanin, koji je trenutno upravitelj Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, ali i urednik časopisa Radovi, kao i edicije Posebnih izdanja Zavoda.

Osim središta županije, više od jednog akademika imali su, odnosno imaju u Daruvaru. Akademik i doktor znanosti Anton Švajger je rođen je u Daruvaru 1935.  godine. Doktorirao je medicinske znanosti na Medicinskom fakultetu, radio je na Zavodu za histologiju i embriologiju, a bavio se razvojnom biologijom sisavaca, za što je dobio i nagradu “Ruđer Bošković”. Vladimir Marković još je uvijek redoviti član Akademije znanosti i umjetnosti, u razredu likovne umjetnosti. Bio je voditelj izložbe Zlatno doba Dubrovnika kao i “Hrvati – kršćanstvo, kultura, umjetnost”.

Član suradnik Akademije znanosti i umjetnosti je i Vladimir Volanec koji dolazi iz Donjih Sređana kraj Daruvara. Diplomirao je teorijsku matematiku, radi kao redoviti profesor na PMF-u, a bavi se geometrijom.

Redoviti član Akademije bio je i Vilko Niče, Grubišnopoljac i najveći je geometričar-sintetičar 20. stoljeća u Hrvatskoj, ali i na području bivše SFRJ. Akademik, sintetičar i pedagog iza sebe je ostavio 71 znanstveni rad i 6 knjiga.

Iz Trnave kraj Garešnice bio je dopisni član Ivan Dončević. Poznati pjesnik, prozaik, dramski pisac, novinar, urednik i nakladnik. “Himna” mu je prvi objavljeni rad, a najznačajnije djelo “Mirotvorci”.

AKADEMICI IZ OPĆINA

Iz Velike Pisanica kraj Bjelovara bio je akademski slikar, Edo Murtić. Redoviti član akademije bio je do svoje smrti, a svojim je slikarskim opusom i snažnom umjetničkom osobnosti obilježio kulturni život Hrvatske i regije u drugoj polovici 20 stoljeća.

Astronom Dragutin Rakoš iz Štefanja bio je dopisni član HAZU-a. Većinu je života proveo kao profesor astronomije Sveučilišta u Beču, no ostavio je značajan trag u Hrvatskoj, jer bez njegovog zalaganja ne bi došlo do donacije i postavljanja teleskopa na otok Hvar, a pokrenuo je i studijsku grupu iz astrofizike, u okviru studija fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Vlado Antolić, arhitekt, urbanist i stručni pisac rođen je u Dežanovcu kod Daruvara 1903. godine. 1946. godine osnovao je Urbanistički institut Hrvatske, a dvije godine kasnije i Urbanistički zavod grada Zagreba. Projektirao je detaljan plan zagrebačkog Cvjetnog naselja i bio savjetnik za urbanizam pri UN-u. 

Jedini županijski počasni član akademije porijeklom je bio iz Nove Rače. Ivan Trnski, osim što je kratko vrijeme bio upravitelj Bjelovarsko-bilogorske županije, bio je i vrlo plodonosan pjesnik koji je živio 91, a stvarao čak 75 godina. Bio je prvi predsjednik Društva hrvatskih književnika, a mnogi ga smatraju tvorcem hrvatske metrike (znanost o stihu).