250 godina organiziranog šumarstva u Republici Hrvatskoj

Hrvatsko šumarstvo jedna je od rijetkih struka u Hrvatskoj koja zna točan datum nastanka. Dana 23. veljače 1765. godine dogodila se jedna sjednica u Karlovcu, koji je u to doba bio središte generalata vojne granice  Austro-Ugarske monarhije. Carica Marija Terezija odlučila je organizirati šumarstvo u tadašnjoj Austro Ugarskoj monarhiji, pa je donijela odluku da se održi jedna sjednica stručnog povjerenstva, a to je prvenstvo zaključilo svoje zasjedanje upravo 23. veljače. Donijeli su tada odluku da se na području tadašnje Vojne krajine u Hrvatskoj osnuju tri uprave za šume. Detalje nam donosi akademik Igor Anić, profesor u trajnom zvanju na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu.

POGLED KROZ DVOGLED

Jedna uprava šuma je bila sa sjedištem na Baškim Oštarijama i ona je bila zadužena za područje tadašnje Ličke pukovnije. Druga uprava šuma je organizirana sa sjedištem u Krasnu i ona je pokrivala otočku pukovniju, a treća uprava šuma je imala sjedište negdje na području današnje Petrove gore i ona je pokrivala upravo to područje Slunjske i dijela Ogulinske pukovnije. To su bila tri sjedišta šumarija u to doba i od tada zapravo struka u Hrvatskoj postoji. Od te tri šumarije do danas je aktivna šumarija u Krasnu koja se službeno uzima kao najstarija šumarija u Republici Hrvatskoj. – govori Akademik Anić.

NAPRIJED, ZELENO JE

Kroz više od 270 godine rada, jedino na što se pazilo je da Hrvatska pošumljenost ostane dobra, no metode brige oko šume nisu se previše mijenjale, pojašnjava Anić.

Način gospodarenja sa šumama se tijekom duge povijesti šumarstva nije puno izmijenio. Šumarstvo je tradicionalna struka, ako su metode dobre one se ne mijenjaju. Šumarstvo Hrvatske je od svojih samih početaka gospodarilo šumama na način da se očuva prirodni sastav vrsta drveća, prirodna struktura i upotrebljavale su se metode obnove šuma, odnosno sječe šuma koje su uključivale njihovo prirodno pomlađivanje. Pomlađivanje šuma radilo se njihovim vlastitim sjemenom tako da se nije izgubila genetska struktura tih šuma. U Hrvatskoj se nikad u povijesti nisu upotrebljavale čiste sječe i sadnja nekih drugih vrsta drveća, tako da su šume u Hrvatskoj danas izvorne, odnosno i danas ih čine iste vrste drveća kao i prije 267 godina, a kakve su bile i prije toga. Zato kažemo da su šume u Hrvatskoj uglavnom prirodne, jer se nisu previše promijenile metode gospodarenja šumama. – govori akademik Anić.

ČUJEŠ LI, ŠUMA TE ZOVE?

Akademik Anić objasnio je i kako biti bolja osoba i brinuti o šumi.

Najbolja poruka je da se šumu prepusti struci i da se tu struku sluša jer ona najbolje zna kako postupati sa šumom. Svi ostali trebaju pomoći da aktivnom zaštitom poboljšaju stanje šuma. – ističe akademik Anić.

ŠUMOVITI ŠUM ŠUME – poruke djece i mladih

„Za mene su krošnje stabala najljepši dio šume, svojim šuškanjem kao da mi pričaju priču, svaki put neku drugačiju i novu. Volim promatrati kako se kroz lišće probijaju šumske zrake i kako po granama skakuću šumske životinjice, a tek pjev ptica, divota.“