Dok Bošnjaci tvrde da se HDZ BiH želi uklesati u Ustav, Hrvati gase požar benzinom

Uoči jesenskih izbora u Bosni i Hercegovini, zatvoreni bosanski lonac podgrijava se na jakoj vatri pa bi mogao eksplodirati svakog časa.

Ta po mnogočemu potpuno nefunkcionalna država bez međunarodnog protektorata ne bi preživjela ni tjedan dana. Srbi u Republici Srpskoj neprekidno gledaju prema Beogradu i prijete “prisajedinjenjem”, Hrvati u BiH koriste dvojno državljanstvo i već su praktički građani EU. Ostaju Bošnjaci koji sebe smatraju jedinim “bosanskim patriotima” koji osim Sarajeva nemaju druge metropole. Među stotinama problema, razlika, nepovjerenja… sve se danas svodi na izvjesne izmjene izbornog zakona.

Za Majke Srebrenice ovo je nastavak etničkog čišćenja, Reuf Bajrović poručuje da su muslimani u BiH među najbolje naoružanima na svijetu, tamošnji SDP poziva na mitinge…

Nakon žestokih prosvjeda iz redova hrvatskog naroda tijekom neuspješnih pregovora, sada vatru lože bošnjačke stranke, razni uglednici i aktivisti, protiveći se najavi visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne izmjene izbornog zakona kojim bi se spriječila mogućnost preglasavanja Hrvata.

Pri tome se prijeti izazivanjem kaosa, nasilja i rata.

No, Hrvati u BiH opet nisu zadovoljni. Smatraju da se konstitutivnost njihovog naroda ne poštuje u dovoljnoj mjeri, traže svoju televiziju. Rade dodatni pritisak na visokog predstavnika preko svog neslužbenog glasila: “Navodne odluke visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, a kojima bi se nametnule izmjene Izbornoga zakona i Ustava Federacije BiH u dijelu koji se odnosi na Dom naroda, osim sveopće histerije u političkom Sarajevu, čiji radikalniji predstavnici otvoreno prijete, sa sobom postavlja i pitanje koji bi zapravo bio doseg navodnih promjena, piše Večernji list BiH. Naime, iz onoga što je plasirano u određenim medijima, Schmidtova bi se odluka fokusirala na izbor izaslanika u federalni Dom naroda, pa se onda postavlja opravdano pitanje zbog čega bi Hrvati zapravo bili zadovoljni nečim što bi tek polovično riješilo hrvatsko pitanje u BiH. Do sada se ni jednom riječju nije spomenuo drugi, izrazito važan dio hrvatskog političkog pitanja, a to je nemogućnost da hrvatski narod, kao konstitutivan, bira svoje predstavnike u ključni dio izvršne vlasti na razini države, a to je Predsjedništvo BiH.

Kako kažu izvori bliski Zagrebu, Hrvatski čelnici u BiH ponašaju se po principu: gori ti kuća, dolaze vatrogasci, gase požar, a ti im umjesto vode za gašenje dodaješ benzin.

S druge pak strane, bošnjačke je primjedbe artikulirao stariji savjetnik za globalnu sigurnost na Institutu za razvojni impakt u Washingtonu, Adnan Hadrović.

On diže “glas protiv provedbe poražene ratne politike podjela, diskriminacije i etnički čistih teritorija, nedemokratske, antiustavne i antieuropske odluke OHR-a koja bi Bosnu i Hercegovinu gurnula dublje u podjele, blokade, sukobe i nove oblike diskriminacije.”

Hadrović tvrdi da “Schmidt ima namjeru mijenjati Ustav FBiH na što nema pravo niti ovlaštenja, i to na način što će uvesti apartheid na apartheid koji ionako, nažalost, imamo i kao ustavnu kategoriju!”

„Naime, problem je što mu je namjera umjesto popisa iz 1991. u priču uvesti popis iz 2013. i time, svjesno ili ne, legalizirati etničko čišćenje, te i što planira uvesti postotak od tri posto kao limitirajući za one kantone u kojima nema pripadnika jednog naroda prilikom formiranja Doma naroda u F BiH“.

Kaže da se najavljenim izmjenama izbornog zakona želi “uklesati” HDZ BiH u Ustav FBiH.

Smatra da treba odbaciti etnički model i legitimno predstavljanje kao isključivi model za formiranje vlasti. “Nametne li ove odluke vlast u FBiH bi se direktno isporučila politikama HDZ-a i SNSD-a kroz potpunu dominaciju u Domu naroda“, upozorio je Hadrović.

Ovim bi se, kaže, stvorili uvjeti da se sa političke scene zbrišu sve građanski orijentirane političke partije te bi nositelji istinskih europskih vrijednosti mogli biti optuženi za antiustavno djelovanje.

Lokalne političke elite očito nisu dorasle riješiti ključne probleme napaćenog naroda ratom koji je ostavio teške materijalne posljedice, ali i nezarasle rane u svijesti tisuća ljudi. Nije čudno da ljudi sa Zapada koji dolaze u BiH ne mogu razumjeti složenost odnosa naroda, vjera, urbanog prostora i srednjevjekovnih bosanskih zabiti, ali za domaće ljude, susjedne zemlje, temeljni principi ravnopravnosti “velikih” i “malih” naroda ne bi smjeli biti problem. Pogotovo kad znamo kako su prolazile države u kojima su veći nametali hegemoniju manje brojnima i koliko je krvi natopilo baš to područje jer se manje htjelo pokoravati umjesto da ih se poštivalo i s njima ili uz njih živjelo.