Mogu li gradovi izgubiti svoj status? Evo što kažu gradonačelnici u BBŽ, neki se ‘brane’ šutnjom

Nije novost da Hrvatska ima brojne jedinice lokalne i područne samouprave jer detaljno smo rascjepkani na županije, gradove i općine. Ipak, u posljednje vrijeme sve se češće postavlja pitanje javlja li se potreba za smanjenjem, ukidanjem ili pripajanjem jedinica jedne drugoj? Sukladno pitanju, u prilog državi ne ide ni sve manji broj stanovnika, a, podsjetimo, prema posljednjem popisu iz 2021. godine ima nas 3,9 milijuna.

Nastavno na porazne brojke, još jedno pitanje je “što je županija, grad ili općina bez ljudi?” Vjerojatno baš ništa osim infrastrukture i asfaltiranih cesta s kojima se lokalni čelnici rado pohvale.

Općine su manje pa bi njihovo ukidanje ili spajanje bilo najizglednije, no što je s gradovima, posebno onim manjim koji nemaju ni 10 tisuća stanovnika? Iako se odgovor ne zna, odlučili smo provjeriti što o mogućnosti ukidanja statusa grada misle gradonačelnici u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, svi osim bjelovarskog gradonačelnika Darija Hrebaka jer, bez obzira na također veliki pad stanovništva, pretpostavlja se da glavni grad u županiji teško može izgubiti status grada.

Daruvar kao drugi najveći grad u županiji sada ima 10 159 stanovnika. Ostao je bez 1474 stanovnika, odnosno izgubio je 12,7 posto svojih građana od 2011. godine.

– Vjerujem da smo sa zadnjim popisom stanovništva i cijelom situacijom koja je – dodirnuli dno. S obzirom na potrebe za vrtićem i smanjenim brojem nezaposlenih, vjerujem da Daruvar ne bi trebao strahovati za gubitkom statusa grada. Uz izgradnju veteranskog i trgovačkog centra te kuća koje se grade, nadam se da je brojka od 10 159 povijesni minimum i da idemo prema gore – rekao je daruvarski gradonačelnik Damir Lneniček.

U Čazmi živi 6947 stanovnika, a u posljednjih deset godina izgubili su ih 1130, odnosno 14 posto.

– Ne znam baš da je status grada Čazme ugrožen. Upitno je samo hoćemo li u budućnosti biti grad ili općina, a bili smo već svašta, i općina i grad i kotar smo čak bili. Mislim da je daleko veći problem što Vlada pokušava spajati općine koje ne mogu same funkcionirati. Gradovi su, ma kako oni bili veliki ili mali, jedini koji su sjedišta nekadašnjih bivših općina te jedini potentni da mogu sami funkcionirati. Ja kao gradonačelnik ću pitati trebaju li nam županije? Isto što rade županije, mogu raditi i današnji gradovi kao administrativna i upravna sjedišta. Nekada je u gradovima bilo sjedište svega što županija ima, od Doma zdravlja do škola s kojima može i neka općina upravljati. Potrebna nam je jedna cjelovita reforma lokalne i regionalne uprave gdje se postavlja pitanje treba li nam toliko općina i županija. Gradovi će sigurno opstati, samo je pitanje hoće li se u budućnosti zvati općine ili nekako drugačije. To je na kraju i onako svejedno – rekao je gradonačelnik Čazme Dinko Pirak.

Grubišno Polje ima najmanje stanovnika u županiji, njih 5389, a u odnosu na 2011. godinu ima 1089 manje stanovnika. To je pad od 16,8 posto i drugi najveći gubitak gradskog stanovništva nakon Garešnice.

– Mislim da je kod nas relativno stabilno stanje što se tiče popisa stanovništva. Istina je da smo mi jedna od najstarijih gradova i da nam je preko 20 posto stanovništva starije od 65 godina. No, prema podacima mislim da nismo u riziku da izgubimo status grada – navodi Zlatko Mađeruh, gradonačelnik Grubišnog Polja.

Najviše je zadnji popis stanovništva vjerojatno zabolio Garešnicu koja je izgubila najviše stanovnika. Danas broji 8672 stanovnika, a 2011. ih je bilo 10 472 što znači da u Garešnici živi 1800 ljudi manje, a to je pad veći od 17 posto.

Gradonačelnik Josip Bilandžija nije nam odgovarao na pozive i poruke pa njegov komentar o temi ne možemo ni navesti.

Šutnja nekada doista može reći više nego tisuću riječi, a mi se ipak nadamo da ta šutnja nije opravdana i da Garešnica te svi ostali gradovi u BBŽ i dalje budu imali status grada u kojima će natalitet procvjetati.