Koliko je korona utjecala na mentalno zdravlje djece i mladih? Najveće posljedice kod adolescenata

BJELOVAR – Iako se pandemijska situacija stišala i brojimo sve manje novozaraženih, posljedice koje je covid ostavio na sve nas velike su. Posebno je covid utjecao na mentalno zdravlje djece i mladih koji su u neizbježnom vrtlogu informacija primorani znati što se u zemlji i svijetu događa. S ciljem identificiranja ključnih problema, u prostorijama Bjelovarsko-bilogorske županije održan je okrugli stol upravo na temu mentalnog zdravlja djece i mladih u županiji nakon pandemije covid-19. Uz predstavnike Županije, sastali su se stručnjaci iz obrazovnog i zdravstvenog sustava kako bi ponudili osnovne smjernice za rješavanje konkretnih problema.

– Covid je utjecao na sve nas. Iako, sva sreća, nije utjecao toliko na fizičko zdravlje djece, danas vidimo da je značajno utjecao na mentalno zdravlje. Sve stvari koje su se događale, negativno su utjecale na djecu i mlade jer iz jednog sretnog i bezbrižnog djetinjstva i mladosti, oni dolaze do stanja gdje su izolirani i usamljeni. Velik broj naše djece ima poteškoće kao što su depresija, anksioznost i usamljenost. Stoga je važno isticati sve probleme s kojima se naši najmlađi susreću. Također je važno educirati javnost da cijelo društvo mora brinuti o zdravlju djece i mladih – rekla je ispred Županije Tanja Novotni Golubić, zamjenica župana iz redova pripadnika češke nacionalne manjine.

Posebno se navedeni problemi vide kod adolescenata što je potvrdila dr. med., spec. psihijatrije Iva Manestar iz Zavoda za javno zdravstvo BBŽ.

– U radu s adolescentima i odraslima primjećujemo porast anksioznih i depresivnih poremećaja, a ima i psihotičnih poremećaja. Isto tako imamo problem s ovisničkim ponašanjima – ovisnost o internetu, klađenju, mobitelu, igricama, sve zapravo što uključuje medije i društvene mreže – rekla je Manestar.

Zavod za javno zdravstvo BBŽ, odjel za zaštitu mentalnog zdravlja još je 2014. godine pokrenuo je preventivni program koji kontinuirano traje do danas. Imaju podršku Ministarstva zdravstva te Bjelovarsko-bilogorske županije, a rade s učenicima srednjih škola.

Naglasak se stavlja i na rad u školi s djecom koji se također tijekom covid situacije trebao prilagoditi, poručila je Elizabeta Sabljić, profesorica u daruvarskoj Gimnaziji.

– Imamo porast djece sa simptomima depresije te raznih oblika anksioznosti, najviše socijalne što je posljedica izolacija i udaljavanja koje su trajale dvije godine. Tu je i poremećaj koncentracije, poremećaj u hranjenju. Naš rad u školi zahtjevao je prilagodbu u smislu da smo morali puno više energije uložiti u grupne razgovore i u smislu preventivne aktivnosti – kaže Sabljić.

Dodaje Sabljić da je tijekom pandemije povećan i individualni rad s djecom, ali i da su zbog manjka stručnog kadra u opasnosti i nastavnici. Bez obzira na sve probleme koji su se u školstvu i zdravstvu naslagali, svi su složni oko jednog – na djeci i mladima svijet ostaje pa je na svima zajedno da im pomognu što je više moguće.