Prije 32 godine konstituiran je Hrvatski sabor, čuvar suvereniteta hrvatskoga naroda

Hrvatska danas slavi Dan državnosti u spomen na konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine, čime su nakon desetljeća komunističke vlasti, stvoreni temelji modernog Sabora i potvrđena njegova uloga u očuvanju hrvatske državnosti.

Sabornica je tog 30. svibnja bila ispunjena brojnim zastupnicima i gostima koji su nazočili konstituiranju novog Sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske.

Novoizabrani zastupnici za predsjednika Sabora izabrali su Žarka Domljana, a za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa.

Stjepan Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske.

Tuđman je u svom govoru tada rekao kako je konstituiranje Sabora bio “presudno važan, prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji”.

Istaknuo je i kako je kroz dugu povijest “Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice”.

Prvi saziv u ratnim okolnostima donio povijesne odluke

Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: Općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.

Prvi saziv dio mandata odradio je u posebnim, ratnim okolnostima, a donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ te “božićni Ustav”.

Sabor iz ’90. radio je nešto duže od dvije godine. U kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, a novi Sabor imao je samo jedan dom i manje zastupnika – 138.

Hrvatska treću godinu zaredom Dan državnosti slavi 30. svibnja. Prije tri godine na taj datum obilježavao se Dan Hrvatskog sabora te je bio spomendan i radni dan, dok se Dan državnosti slavio 25. lipnja te je bio državni blagdan i neradni dan.

HDZ-ova većina u Saboru promjenu je uvela u studenome 2019. prilikom uređivanja novog kalendara blagdana i tako Dan državnosti vratila na 30. svibnja, kako se obilježavao prije 2001. godine.

Prijepori oko “pravog” datuma državnosti će, sasvim sigurno, trajati, no nije sporno da velik dio građana s posebnom emocijom pamti 30. svibnja 1990. I povjesničar Ivo Perić u knjizi o Hrvatskom državnom saboru napisao je kako je konstituiranje novog Sabora obavljeno “u izuzetno svečanom ozračju” te kako je to bio “doista velik događaj”. (Hina)

Foto: FAH