Bušotina u Velikom Korenovu tek je početak priče o energetskoj samodostatnosti Bjelovara

Je li moguće da Bjelovar leži na toploj vodi, a da do danas to nitko nije odlučio iskoristiti? Ako je vjerovati do sada provedenim rezultatima ispitivanja i mišljenju struke, itekako je moguće. Doduše, s planiranjem korištenja spomenutih potencijala započelo se tijekom posljednje dvije godine. Tako je nedavno Ministarstvo regionalnog razvoja Gradu Bjelovaru odobrilo 2 milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije za novu geotermalnu bušotinu u Velikom Korenovu, a nedugo nakon toga je stiglo i zeleno svjetlo za samu izgradnju bušotine. Projekt, vrijedan ukupno 3,5 milijuna eura, bit će sufinanciran iz programa „Energija i klimatske promjene“ Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, za koji su novac osigurale Kraljevina Norveška, Lihtenštajn i Island. Do kraja godine očekuje se izdavanje građevinske dozvole, a u idućoj i sama izgradnja koja bi trebala potrajati svega nekoliko mjeseci.

Na predstavljanju spomenutog projekta bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak dao je natuknuti kako bi sličnih bušotina u Bjelovaru moglo u budućnosti biti još. Da to nije nemoguće, kaže i Mladen Škrlec, stručnjak za geotermička istraživanja i voditelj istražnih radova u Korenovu.

-Geotermalni potencijali na području Bjelovarsko-bilogorske županije su u svakom slučaju značajni, indicirani su, ali na nekim područjima i dokazani Ininim istražnim radovima provedenim u cilju istraživanja ugljikovodika. Izrađen je velik broj bušotina i izvršena su brojna seizmička snimanja na području županije tako da se postojećim podacima mogu izdvojiti i analizirati te ocijeniti geotermalni potencijali pojedinih područja, kako je to učinjeno i na području Korenova. U slučaju nedostatka podataka za sigurniju procjenu potencijalnosti nekog područja dostupne su geofizičke metode (magnetotelurika, seizmika, geoelektrika) kojima bi se rizik izrade bušotine i njezine negativnosti u pogledu geotermalne potencijalnosti sveo na najmanju moguću mjeru – kaže Škrlec.

Dodaje kako jedan od odgovora na pitanje zbog čega se spomenuti izvori nisu istraživali i koristili ranije leži u kompliciranoj zakonskoj legislativi, koja je dugotrajna i skupa. K tome, malo je investitora spremno ući u dugotrajni proces realizacije projekta, a obzirom na vrlo visoka početna ulaganja i uvijek prisutan rudarski rizik.

-To je projekt u kojem trebate više od dvije godine pripreme i izrade dokumentacije da bi tek krenuli u izradu bušotine i tek nakon njene izrade utvrdili stvarni potencijal i energetski nivo ležišta nakon kojeg tek tada možete sa sigurnošću planirati korištenje i započeti izgradnju korisničke infrastrukture – kaže Škrlec.

Pored raznih industrijskih i urbanih primjena intenzivna poljoprivredna i uzgajivačka proizvodnja su jedno od mogućih rješenja uključenja velikih potrošača koji energiju troše praktički cijelu godinu. Nakon povrata uloženih sredstava geotermalna energija je sigurno najjeftiniji energent koji korisniku osigurava dugogodišnju sigurnu opskrbu energijom.

-Uzevši sve u obzir, geotermalni projekti usprkos velikim početnim ulaganjima, kompliciranom i dugotrajnom zakonskom regulativom, rudarskom riziku su dugoročno sigurno ekonomsko najisplativiji energent i pokretač aktiviranja djelatnosti u mnogim gospodarstvenim područjima, a naročito u intenzivnijoj poljoprivrednoj stakleničkoj proizvodnji. Oni podrazumijevaju proizvodnju energije na ekološki čist način i bez vanjskih utjecaja na sigurnu kontinuiranu proizvodnju, smanjuju potrošnju fosilnih goriva te se uklapaju u Europsku Direktivu o korištenju obnovljivih izvora energije – zaključuje naš sugovornik.