Topla voda iz Korenova može grijati 12 bjelovarskih nebodera

Bjelovar je odlučio iskoristiti svoje geotermalne potencijale i pokušati ostvariti energetsku neovisnost. S obzirom na aktualna zbivanja na svjetskoj sceni, tajming za takvu odluku ne može biti bolji.

Prvi koraci na tom putu već su učinjeni. Ministarstvo regionalnog razvoja nedavno je Gradu odobrilo 2 milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije za novu geotermalnu bušotinu u Velikom Korenovu, a stiglo je i zeleno svjetlo za samu izgradnju bušotine. Projekt, vrijedan ukupno 3,5 milijuna eura, bit će sufinanciran iz programa „Energija i klimatske promjene“ Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, za koji su novac osigurale Kraljevina Norveška, Lihtenštajn i Island. Do kraja godine očekuje se izdavanje građevinske dozvole, a u idućoj i sama izgradnja koja bi trebala postrajati svega nekoliko mjeseci. Što to znači i kako će izgledati novi objekt u Velikom Korenovu za naš je portal detaljno pojasnio Mladen Škrlec, stručnjak za geotermička istraživanja i voditelj istražnih radova u Korenovu.

-Sustav za korištenje geotermalne vode sastoji se od bušotine i bušotinskog radnog prostora potrebnog za remontne radove u bušotini u veličini 40 x 60 metara, potom cjevovoda od bušotine do korisnika geotermalne vode. Geotermalna voda prolazi kroz izmjenjivač topline u kojem predaje toplinu u sekundarni krug koji preuzima toplinsku energiju geotermalne vode i odvodi se do grijaćih tijela korisnika geotermalne energije – tumači proces korištenja tople vode Škrlec. Dodaje kako su koristi višestruke, s obzirom da se ohlađena geotermalna voda može se ispuštati u prirodne vodotokove ili dalje iskorištavati u drugom stupnju, primjerice za dizalice topline, navodnjavanje, ribnjačarstvo i slično.

Dosadašnja ispitivanja su pokazala kako bi bušotina u Korenovu trebala ‘izbacivati’ 25 do 30 litara u sekundi, odnosno između 2160 i 2592 kubna metra na dan. Temperatura  na ušću geotermalne bušotine iznosi između 65 i 70 stupnjeva Celzijevih.

-Proračun toplinske snage osim kapaciteta bušotine uzima u obzir  iskoristivu razliku temperature. Tako sa gore procijenjenim kapacitetom, uz iskorištenje temperature geotermalne vode od 40^oC, instalirana toplinska snaga geotermalne vode iznosi 4 do 5 MWt. Maksimalno moguća energija koju je moguće proizvesti u jednoj godini je u slučaju da bušotina radi 365 dana u godini tj. 8760 sati. Tada bi sa procijenjenom instaliranom snagom od 5 MW godišnja proizvodnja toplinske energije iznosila 43,8 GWh odnosno 43 800 000 kwh toplinske energije – kaže Škrlec.

Količina proizvedene energije ovisi o vremenskom razdoblju korištenja, pa je iz toga lako zaključiti da je koncepcija uporabe geotermalne energije njeno korištenje što više dana u godini. Drugim riječima, najbolji su potrošači koji toplinsku energiju trebaju tijekom cijele godine, a upravo takvi su već iskazali interes za kupnjom parcela u poslovnoj zoni Veliko Korenovo koja bi se trebala grijati upravo iz obližnje bušotine.

-Instalirana toplinska snaga u geotermalnoj bušotini od cca. 5 MW omogućuje grijanje cca 600 stanova veličine 75 m² odnosno cca 45 000 m² stambenog prostora. Ili 7 do 8 hektara staklenika – slikovito pojašnjava Škrlec.

Koliko dugo, zapitat će se mnogi, s obzirom da i izvori poput ovoga u Korenovu imaju svoj vijek trajanja.

-Geotermalna energija je obnovljiv izvor energije te se dugovječnost korištenja osigurava prirodnom obnovljivošću geotermalnog ležišta stalnim procesima u zemljinoj unutrašnjosti i prirodnim utokom i nadoknadom proizvedene geotermalne vode. Izrađene bušotine imaju dugi vijek trajanja. Tako je, primjerice, i danas u funkciji geotermalna bušotina u toplicama Sveti Martin koja je izgrađena još 1917. godine. Inine bušotine izrađene 50-ih godina prošlog stoljeća također i danas rade i proizvode ugljikovodike – kaže naš sugovornik.

Dodaje kako se tamo gdje nema dovoljnog prirodnog utoka koji nadoknađuje proizvedene količine ili se radi o zatvorenom tipu ležišta, obnovljivost osigurava utiskivanjem proizvedene vode natrag u ležište i njezinim ponovnim zagrijavanjem akumuliranom energijom.

-Kako se u Korenovu radi o geotermalnim ležištima u pješčanim vodnim tijelima arealno jako rasprostranjenim, možemo sa velikom sigurnošću procijeniti da ćemo imati prirodan utok u ležište tj. nadoknadu proizvedene količine geotermalne vode prirodnim putem i da nećemo trebati utisnu bušotinu – zaključuje Škrlec.