Nobelovac Stiglitz: Evo zašto bi Hrvatska trebala pričekati s uvođenjem eura

Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Joseph Stiglitz (79) rekao je jučer da bi Hrvatska trebala pričekati s uvođenjem eura jer bi šteta mogla biti veća od prednosti zbog šokova koji se događaju u svijetu, a različito utječu na zemlje.

– To je otvoreno pitanje, rekao je Stiglitz hrvatskim novinarima u Bruxellesu gdje sudjeluje na 8. Kohezijskom forumu.

– Iz ekonomskog kuta gledanja, potencijalni benefiti (od uvođenja eura) mnogo su ograničeniji od potencijalnih troškova. Postoje argumenti zašto bi trebalo pričekati s ulaskom u eurozonu. No o tim stvarima odlučuje politika”, izjavio je.

Hrvatski premijer Andrej Plenković, ministar financija Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić žele što prije uvesti Hrvatsku u područje zajedničke valute eura.

– U konačnoj smo fazi da Hrvatska pristupi eurozoni. Hrvatska će biti spremna za uvođenje eura 1. siječnja iduće godine (2023.), izjavio je Plenković u srijedu u Madridu nakon sastanka sa španjolskim premijerom Pedrom Sánchezom.

Euro je valuta u 19 od 27 država EU-a, a neke poput Švedske godinama je odbijaju uvesti smatrajući da je nacionalna valuta neophodna za upravljanje ekonomskom politikom.

Stiglitz u svojoj knjizi “Euro” kritizira zajedničku valutu euro i način na koji je ona uvedena. Taj bivši glavni ekonomist Svjetske banke, rekao je u kolovozu 2020. godine kako Hrvatska “apsolutno ne bi trebala uvesti euro”.

– Euro oduzima dva važna instrumenta neophodna u prilagođavanju gospodarstva na šokove. Oduzima (zemlji) mogućnost promjene tečaja te joj oduzima monetarnu politiku, a time i mogućnost mijenjanja kamatnih stopa, rekao je tada.

U međuvremenu je malo ublažio stajalište.

– Postoje neke prednosti, stvari su bolje nego što su bile prije nekoliko godina jer je više fleksibilnosti, rekao je jučer misleći na 750 milijardi eura koje su zemlje članice prikupile izdavanjem euroobveznica i koje mogu iskoristiti za oporavak svojih gospodarstava.

– U planu nisu ni mjere štednje, što je povijesna promjena u odnosu kako eurozona funkcionira, rekao je Stiglitz. (H)